Premda mnogi stanovnici otočne države od 260.000 žitelja nisu ni izašli na referendum, poput premijerke Jóhanne Sigurðardóttir koja je otvoreno rekla da neće glasati, oni koji jesu glasali pogodbu su odbacili s 98 % glasova protiv, sudeći prema rezultatu nakon prebrojanih 18 tisuća glasova.
Referendum je bio u priličnoj mjeri irelevantan jer je u pregovorima oko vraćanja dugova na stolu završila mnogo bolja ponuda od one za koju se glasalo, ali je predsjednik republike Ólafur Ragnar Grímsson rekao da bi rezultati referenduma ojačali njegovu pregovaračku poziciju.
Dugovi prema nizozemskim i britanskim bankama iznose oko pedeset milijardi eura, šest puta više od islandskog BNP-a. Svaki zaposleni Islanđanin bi prema prvom prijedlogu morao mjesečno izdvajati četvrtinu plaće zas otplatu dugova, na što Islanđani nisu bili spremni pristati. Novi prijedlog o kojem se pregovara navodno nudi daleko razumnije uvjete.
Kursula,Holandska drzava je namirila Holandske stedise.Dogovor je bio da Islandjani vrate taj dug.Islandska vlada je pristala ali je predsednik odbio potpisati.Zato je i doslo do referenduma.Zmisli banka koja daje veliki interes,pokupi novac i kaze salili smo se?DonLon je u pravu,renta je visoka mislim 5% sto je vrlo tesko za zemlju koja je 2 puta manja od ZG.Indirektno i ja placam taj dug,a niko me nije pitao....