Istina je, Dubrovnik prekosutra dobiva prvi gej-kafić

Direktorica Turističke zajednice najpoznatijeg hrvatskog turističkog dragulja svoj je posao preuzela u pandemiji, a sad se suočava i s izazovima rata u Ukrajini.

Za Dubrovnik je situacija još kompliciranija zbog činjenice da se snažna ovisnost o aviovezama treću godinu zaredom pokazuje kao hendikep, budući da mnogi Europljani u tim izvanrednim okolnostima preferiraju bliže destinacije dostupne automobilom.

Direktorica dubrovačkog TZ–a Ana Hrnić govori o tome kako u toj situaciji izgleda promocija i što se sve poduzima u tim, za turizam juga nezahvalnim vremenima, je li Dubrovnik možda postao dostupniji prosječnom hrvatskom džepu i drugim aktualnostima.

– Iza nas je izuzetno izazovno razdoblje i svakako nije lako funkcionirati u takvim okolnostima. Međutim, smatram da je u okviru mogućnosti odrađen jako dobar posao. Moram naglasiti sjajnu suradnju s Turističkim vijećem TZ-a Dubrovnika i mislim da smo zajedničkim snagama napravili najbolje što se moglo. Poznato je da je Dubrovnik kao izrazita aviodestinacija bio najviše pogođen tijekom pandemije, ali dogodile su se i neke sjajne stvari, primjerice uspostava direktnih letova između Dubrovnika i SAD-a.

Nakon dvije neizvjesne pandemijske godine, prije početka rata u Ukrajini zaista je sve izgledalo izvrsno, možda čak i bolje nego rekordne 2019. Činilo se da pandemiju ostavljamo iza sebe, počelo je s ublažavanjem restrikcija vezanih za putovanja i izgledalo je kao da se napokon vraćamo na staro normalno. Stanje bukinga i u privatnom i hotelskom smještaju prema dostupnim je informacijama bilo jako dobro, najave letova također. Rat u Ukrajini donio nam je opet određenu neizvjesnosti i teško je u ovom trenutku prejudicirati daljnji razvoj događaja.

Zasad nije došlo do većih otkaza, ali buking se usporio. Posebno je osjetljivo američko tržište, koje je i lani bilo na drugom mjestu i nama je jako važno. Sustavno provodimo promotivne aktivnosti na tome, ali i drugim emitivnim tržištima. Komunikacijskim kanalima šaljemo poruke kako smo sigurna destinacija, ovaj put u drugom kontekstu, a ne samo u zdravstvenom kao što je to bilo lani.

Uskrs se u normalnim godinama računa kao početak turističke sezone, vrijedi li to ove godine za Dubrovnik?

Već je sada osjetan znatan porast turističkog prometa u odnosu na prethodne dvije godine. Za nas je najvažnija činjenica da je ljetni red letenja ove godine započeo krajem ožujka, stoga je povezanost s našim emitivnim tržištima jako dobra što naravno znatno utječe na brojke.

Najave za nastavak su također optimistične. Možemo reći da je Uskrs ove godine označio početak turističke sezone, možda ne kao u godinama prije pandemije, ali treba biti zadovoljan velikim pomakom nabolje. Od početka godine, pak, u Dubrovniku smo ugostili 110.195 turista, što je čak 581 posto više nego lani, a ostvareno je 312.936 noćenja, odnosno 507 posto više nego 2021. U odnosu na rekordnu 2019. godinu riječ je od 60 posto ostvarenog turističkog prometa.

Turizam juga Hrvatske ovisi o aviovezama više nego u ijednom drugom dijelu obale, hoće li se aviopromet prema Dubrovniku ove godine u potpunosti stabilizirati?

Dubrovnik je izrazita aviodestinacija, što smo naravno jako osjetili tijekom ovih dviju pandemijskih godina. Ove je godine situacija s letovima znatno bolja nego za vrijeme pandemije. Posebno bih istaknula direktnu povezanost između Dubrovnika i SAD-a. Lani smo imali dvije kompanije, Deltu i United, a ove godine samo United, ali s ranijim početkom i kasnijim završetkom operacija. To je veliki uspjeh za Dubrovnik.

Kakve su općenito najave za ovogodišnju sezonu?

Ne smijemo zaboraviti da je COVID-19 još uvijek među nama, a i situacija u Ukrajini je neizvjesna, stoga je teško davati neke precizne procjene. Živimo u zaista izazovnim vremenima i sve to ima određeni utjecaj na turističke trendove. Svakako, ne dođe li do nekih većih poremećaja, mislim da možemo očekivati oko 80 posto turističkog prometa u odnosu na 2019.

Vraćaju li se Amerikanci i Francuzi koji su, za razliku od ostatka obale, u Dubrovniku najbrojniji gosti?

U Dubrovniku su tradicionalno najbrojniji gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, a zatim gosti iz SAD-a. Lani su na trećem mjestu bili gosti iz Njemačke, a na četvrtom gosti iz Francuske. Očekujemo izvrsne rezultate i ove godine s tržišta UK, Francuske i Njemačke, a uz to se nadamo da trenutna situacija neće puno utjecati na tržište SAD-a.

Je li Dubrovnik uspio uz pomoć digitalnih nomada iole nadoknaditi manjak klasičnih turista?

TZ Dubrovnika i Grad Dubrovnik već dvije godine uspješno provode projekt usmjeren diversifikaciji turističke ponude, koji je namijenjen digitalnim nomadima. Suočeni s pandemijskim izazovima i stagniranjem turizma, grad u kojemu gospodarstvo počiva na ovoj gospodarskoj djelatnosti usmjerio se na kreiranje novih ponuda pa tako i na ponudu za brzorastuće tržište digitalnih nomada.

Ovih dana organiziramo i konferenciju "Work.Place.Culture" čiji je cilj učvršćivanje pozicije Dubrovnika kao globalno prepoznatog radnog okruženja. Ne treba gledati brojčano koliko oni mogu nadoknaditi manjak klasičnih turista. Digitalni nomadi su važni za destinaciju u kojoj borave zbog činjenice da su dobri potrošači, ali i zbog svojih aktivnosti kojima je intenzivno promoviraju. Također, treba naglasiti i to da je tu riječ o dugim boravcima, nerijetko u razdobljima izvan glavnih sezonskih mjeseci.

Za mnoge naše građane Dubrovnik je preskup, jesu li se cijene možda mijenjale naniže s obzirom na to da u protekle dvije godine nije bilo potražnje na kakvu je Grad navikao?

Dubrovnik kao destinacija nudi vrijednost za novac i smatram da je propaganda prema kojoj je Dubrovnik preskupa destinacija pretjerana. Domaći gosti jako su nam važni i uvijek su na visokom mjestu s obzirom na broj noćenja i dolazaka. U 2020. domaći su gosti bili najbrojniji, lani su bili na petom mjestu, a ostvarili su i čak osam posto više noćenja nego 2019.

Je li Dubrovnik dobio prvi gej-kafić kako je najavljivano?

Najavljivani bar još uvijek nije otvoren, a prema informacijama kojima raspolažem otvaranje se očekuje 7. svibnja u starogradskoj jezgri, u Ulici Marka Marojice.