Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović rekao je u subotu novinarima da je smisao tihe i zakulisne privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koja se našla u velikim problemima, a postala je poznata zbog kreditiranja koncerna Agrokor.
Najopasnije za budućnost HPB-a je što su njeni čelnici dobili zadatak da je pripreme za privatizaciju i to novcem umirovljenika i građana koji uplaćuju novac za mirovine, rekao je Lovrinović na konferenciji za novinare ispred HPB-a u Jurišićevoj ulici. Ustvrdio je pritom da oni planiraju model po kojem bi se HPB dokapitalizirao novcem mirovinskih fondova nakon čega bi se išlo u spašavanje banke koju nitko ne želi spasiti ni kupiti.
„Dosad je HPB plovila bez jasnog kursa a sada se sve više čini da nema ni jasnog odredišta kada se gledaju hrvatski nacionalni interesi, no ako budućnost HPB-a i ovo što se u posljednje vrijeme radi sagledamo iz drugog kuta preko granice Hrvatske onda možemo zaključiti da se zna kuda plovi HPB i koje joj je odredište“, rekao je predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku.
Ustvrdivši kako je jasno da se u tom slučaju radi o pokušaju tihe i zakulisne privatizacije HPB-a, Lovrinović je rekao da smisao toga ne bi bio razvoj hrvatskog gospodarstva nego preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koju ne želi preuzeti ni jedna druga banka u Hrvatskoj.
Jadranska banka postala je poznata krajem prošle godine jer je u dva navrata odobravala kredit Agrokoru u iznosu od sto milijuna kuna otkupljujući mjenice bez pokrića, a za njezinu sanaciju zadužena je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka čiji je predsjednik Upravnog odbora ministar financija Zdravko Marić koji je, smatra Lovrinović, u sukobu interesa.
HPB, kaže Lovrinović, treba ostati u pretežitom državnom vlasništvu i kao takva mora poslovati na tržišnim načelima ali joj ključni cilj ne smije biti maksimalizacija profita već financiranje projekta za koje nisu zainteresirane privatne banke, posebno strane te mora financirati poljoprivredu i inovacije čime bi se stabiliziralo ruralnu Hrvatsku i zaustavilo iseljavanje mladih.
„No, prema izjavama čelnika HPB-a oni poljoprivredu smatraju prerizičnom za ulaganje, oni bi trgovali kriptovalutama, intenzivnije se okrenuli financijskim tržištima i nastavili financirati trgovinu i turizam“, kazao je Lovrinović.
Promijenimo Hrvatsku traži od Vlade da provide dokapitalizaciju putem inicijalne javne ponude gdje će se dopustiti hrvatskim građanima da kupuju dionice do najviše 20 tisuća kuna. Lovrinović kaže da je „zakulisnom privatizacijom“ bilo predviđeno da građani mogu biti dioničari ali samo ako imaju 780 tisuća kuna, što je po njegovom mišljenju znak da „oni“ žele i HPB pretvoriti u stranu banku.
Komentirajući Fitchovo podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske, Lovrinović je rekao da se hrvatski rejting još nalazi u smeću. Ustvrdio je pritom da podaci javnom dugu, proračunu, izvozu i zaposlenosti nisu potpuni. „Tvrdim da visina javnog duga nije točna, govori se da iznosi 289 milijardi kuna, ali nije uračunat dug trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih uprava od 12 milijardi kuna, dug zdravstva od 8 milijardi kuna, po mojoj ocijeni radi se o dugu od 309 milijardi kuna i prelazi 87 posto“, rekao je Lovrinović.
Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Lovrinović je u pravu. No u Hrvatskoj pod hitno treba provesti istragu o krađi novca hrvatskih građana koju provode mirovinski fondovi drugog mirovinskog stupa. Ova krađa se odvija na način da ovi fondovi "dokapitaliziraju" poduzeća u kojima su njihove banke skrbnici dale kredite a sada ih ta poduzeća ne mogu vratiti a da ne govorimo o ponašanju čelnika ovih fondova u sučaju Agrokor. Tu ima mjesta da se oni osude na tisuću godina zatvora.