Izlaz iz grčke tragedije – drahma i rezanje plaća

Ako netko stalno troši više nego što zaradi, ima li drugog izlaza osim da smanji potrošnju?

Nema, zaključuje njemački ekonomist dr. Hans-Werner Sinn, šef Ifo instituta, u radu u kojem se bavi grčkom ekonomskom krizom. Rad je pod naslovom "Grčka tragedija" objavljen jučer, a iz njega je moguće vidjeti vjerojatno i što će dr. Sinn savjetovati Hrvatskoj (savjernik je na gospodarskom programu za HDZ), koja također već dugo troši puno više nego što zarađuje.

Paralelna valuta euro

Državna i privatna potrošnja u Grčkoj, izračunao je, 2005. godine premašila je neto nacionalni dohodak i otad stalno raste, dosegavši 2011. godine 114,8 posto zarade. Njemačka u istom razdoblju troši stalno manje nego što zarađuje, štedeći od sedam do 12 posto.

Već je pet godina otkako se Europa trsi spasiti Grčku, a ona i dalje troši više nego što privrijedi, a privređuje sve manje. Europa nastoji spriječiti izlazak te zemlje iz eurozone, upumpavajući tamo milijarde novih kredita. Za spas su kreditori do sada dali ukupno 325,4 milijarde eura. Trećina je otišla za pokrivanje deficita državne potrošnje, trećina za vraćanje dugova, a trećina kako bi se nadoknadio bijeg kapitala grčkih građana i institucija iz Grčke.

Ipak, unatoč milijardama, bruto domaći proizvod pao je za četvrtinu od 2008. godine, kao i proizvodnja prerađivačke industrije.

Katastrofa koja je udarila na stanovništvo može se vidjeti i u podacima o nezaposlenosti među mladima, koja je na početku krize, 2008., bila 23 posto, prije dvije-tri godine dosegla je 60 posto, a sad je pala na 50 posto. Mladi bez posla dobar su materijal za radikalizaciju bilo kojeg predznaka i pobunu koja je usmjerena na bogate Nijemce, pri čemu se zaboravlja da Nijemci i dalje ne troše više nego što imaju. Sve zajedno, zaista grčka tragedija. Izlaz dr. Sinn vidi u barem djelomičnom povratku grčkoj valuti, drahmi, tako da neko vrijeme drahma i euro dijele Grčku.

Spremna nova injekcija

Drahma bi omogućila realan pad plaća i mirovina, snižavanje troškova proizvodnje u Grčkoj te onda i rast konkurentnosti. Dr. Sinn ističe i kako je Grčka kolijevka europske kulture i integralni dio Europske unije te kako bi odluku o tome hoće li ostati u eurozoni morala donijeti sama, ne smije biti izbačena. Grčko vodstvo, piše Sinn, može odlučiti i ostati pri politici u kojoj ta država uzima sve više novca od drugih država, kao da je ugovorom u Maastrichtu stvorena savezna država.

Zasad je još tako, jer se priprema nova kreditna linija od čak 31,5 milijardi eura. Riječ je o novcu Međunarodnog monetarnog fonda, grčkim obveznicama te 10,9 milijardi eura iz europskog fonda spasa koji je bio namijenjen grčkim bankama. Prije toga Grčka mora ispuniti neke uvjete, predstaviti reforme.

>> Grčkoj uspjelo ishoditi odgodu duga do kraja lipnja

>> Njemački tisak: Slovenija kao uzor Grčkoj