U rezoluciji usvojenoj u ponedjeljak, zadnjeg dana zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, vlade država članica NATO-a pozvane su da pruže veću humanitarnu pomoć zemljama koje su primile milijune izbjeglica iz Sirije te da pomognu pri ujedinjavanju umjerenih opozicijskih skupina u sukobu koji traje već dvije godine.
Rezolucija koja je na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine u Hrvatskoj jednoglasno usvojena poziva sve strane u Siriji da prihvate takozvani ženevski proces i nastoje pregovorima riješiti sukob u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a više od dva milijuna ih je protjerano iz svojih domova. Zastupnici su od Vijeća sigurnosti UN-a zatražili da osigura uništenje sirijskog kemijskog oružja te reakciju u slučaju da se to ne provede.
“Sve [to] povećalo bi izglede za značajni dijalog u cilju mirnog rješenja sukoba te dugoročno u cilju mirnog suživota naroda Sirije nakon građanskog rata“, rekao je latvijski zastupnik Ojars Eriks Kalnins, predstavljajući rezoluciju pred Parlamentarnom skupštinom. “Nije moguće procijeniti stvarne ekonomske i druge troškove rata, ali je nedvojbeno da utječe na svaki dio društva, pa čak i na izglede za miran suživot sljedećih generacija.“
Kriza u Siriji jedna je od glavnih tema četverodnevnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u Dubrovniku. Zastupnici su inzistirali na davanju dodatnog impulsa međunarodnim nastojanjima za okončanje krize uslijed donošenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2118, koja bi trebala osigurati pad Assadova režima i uništenje kemijskog oružja, iako sam NATO u tome neće igrati izravnu ulogu. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da dijeli “frustracije” parlamentaraca vezane za ovaj sukob, ali je naglasio da NATO može preuzeti humanitarnu ulogu u pomoći izbjeglicama samo ako za to ima mandat UN-a.
Kalnins je upozorio da će “izostanak međunarodnog djelovanja samo povećati patnje sirijskog naroda i dugoročno ugroziti regionalnu sigurnost. Jednostavno rečeno, cijena međunarodnog nedjelovanja raste svakim danom, ne samo za Siriju i regiju, već i za našu sigurnost.“
Fogh Rasmussen naglasio je kako je nova politička orijentacija u odnosu na Siriju, dijelom u okviru prijetnje vojnog djelovanja SAD-a, potvrdila koliko je važno da se izdaci za obranu ne smanjuju. “Ulaganjem u obranu postajemo sposobni potkrijepiti naše riječi vojnom silom i povećati vlastitu vjerodostojnost. Osobno sam uvjeren da su posljednji događaji u Siriji u tom smislu poslali važnu poruku. Zaista vjerujem da bez ozbiljne prijetnje vojnom silom Sirija ne bi pristala na uništenje svojih zaliha kemijskog oružja.”
Joseph Bahout s uglednog pariškog Centra za međunarodne studije i istraživanje pozvao je zastupnike da uz problem kemijskog oružja ne zanemare ostala pitanja. „Rezolucija UN-a 2118 možda je početak, odnosno okidač za rješenje u Siriji. Međutim, svi zaboravljamo da kriza u Siriji nije pitanje kemijskog oružja, nego je mnogo dublja te je povezana s političkom tranzicijom i zahtjevima naroda te zapravo nije pitanje razoružanja,” istaknuo je na sastanku Odbora za civilnu dimenziju sigurnosti Parlamentarne skupštine NATO-a.