S obzirom da je NASA-in rover Curiosity uspješno sletio na Mars, tijekom sljedećih nekoliko tjedana možemo očekivati brojne snimke tog planeta jedinstvene crvenkaste boje. Jeste li se ikada pitali zašto je takozvani Crveni planet uopće crven? Odgovor leži u - hrđi, to jest željeznom oksidu koji prekriva veći dio Marsa. Međutim, crvena boja tog planeta i dalje ostaje svojevrsna misterija s obzirom na to da okolnosti nastanka nisu do kraja razjašnjene, piše Space.com.
U nastanku solarnog sustava na mnoge je planete pala određena količina željeza. U slučaju Zemlje, na primjer, to je željezo završilo u jezgri jer je planet bio još mlad i mekan. I Mars također ima željeznu jezgru, no za razliku od drugih planeta, obilje željeza ostalo je na vanjskim slojevima. NASA-ini stručnjaci vjeruju da je tome doprinijela činjenica da je Mars manji i ima slabiju silu težu.
Obično željezo sjajne je crne boje, a crvenkastu boju poprima u slučaju izloženosti kisiku. A u slučaju da je ta količina kisika dovoljno velika, stvara se željezov(III) oksid. Još uvijek nije sa sigurnošću utvrđeno zašto je tolika količina željeza na površini Marsa oksidirala i stvorila hrđu. Prema jednoj teoriji riječ je o drevnim olujama za vrijeme kojih je željezo reagiralo s atomima kisika iz molekula vode, a po drugoj se oksidacija događala postupno, milijardama godinama, a Sunčeva je svjetlost djelujući na ugljikov dioksid i druge molekule u atmosferi proizvela oksidante poput vodikova peroksida i ozona.
Zanimljivu teoriju predložila je skupina danskih znanstvenika 2009. godine, prema kojima su oluje na Marsu polako dovele do hrđanja mrveći kvarcne kristale koji postoje u regolitu, materijalu koji prekriva stijene, i ostavljajući njihove kisikom bogate površine izloženima.