Josipa Blažević-Perušić: Planiranjem protiv bespravne gradnje

U proteklih godinu dana srušeno je u Hrvatskoj više od 320 bespravnih objekata, a 120 je u postupku za uklanjanje. O tome smo razgovarali s Josipom Blažević-Perušić, državnom tajnicom u Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša.

VL: Jesu li rušenja smanjila intenzit bespravne gradnje?
Blažević-Perušić: Jesu. Masovna bespravna gradnja izgubila je i na opsegu i brzini. Lani je u nadzoru utvrđeno da je većina bespravnih objekata započeta prije 2004.
Složna vlast

VL: Rušenja u 2000. polarizirala su javnost, slaba je bila podrška države i lokalnih vlasti, a struka je uglavnom šutjela. Kakva je situacija danas?
Blažević-Perušić: Neusporedivo bolja. Sve poluge države funkcioniraju harmonizirano. To je ključno. Formiranje Savjeta za prostorno uređenje naveo je i dio struke na drukčiji način razmišljanja, pa i one koji su sudjelovali u projektiranju bespravnih gradnji.

VL: Jesu li pokrenuti kazneni postupci protiv bespravnih graditelja?
Blažević-Perušić: Inspektori su podnijeli stotinjak kaznenih prijava Državnom odvjetništvu i vode se prethodni postupci u kojima se procjenjuje ima li elemenata za pokretanje sudskih postupaka. U sudstvu je došlo do krucijalnog pomaka jer se Ustavni sud očitovao da bespravna gradnja kao imovina ne treba uživati nikakvu posebnu zaštitu, što će ujednačiti i stavovi sudova. No, prekršajni sudovi i dalje su preblagi.

VL: Često se pri rušenju prigovara da ste gradnju trebali spriječiti u temeljima, a ne je rušiti kad je dovršena.
Blažević-Perušić: Trebalo je prekinuti praksu da se dovršeni objekti ne ruše i da se ne diraju oni koji su sagrađeni suprotno građevnoj dozvoli. No, u 90 posto slučajeva rušeni su upravo oni zatečeni u temeljima, ali investitori nisu poštovali rješenja inspektora, nego su nastavili i dovršili gradnju.
Zelene zone

VL: Zašto je Ministarstvo zabranilo u Zagrebu legalizaciju pojedinačnih objekata zatečenih u zelenim zonama?
Blažević-Perušić: Protiv smo, ne samo u Zagrebu, da se plan definira kao sredstvo legalizacije. Naše je generalno pravilo da se legalizacija može omogućiti tek nakon stručnog vrednovanja stanja prema onom što bi se smatralo optimalnim stručnim rješenjem.

VL: U Zagrebu tvrde da je Ministarstvo takav način legalizacije odobrilo u Dubravačko-neretvanskoj županiji.
Blažević-Perušić: Točno je da su u toj županiji protivno stavu Ministarstva odlučili ozakoniti sve objekte uhvaćene na aviosnimci, što Ministarstvo ne podržava. Prigodom usklađivanja Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Uredbe o zaštićenom obalnom pojasu taj je dio brisan iz plana.

VL: Sve su glasniji zahtjevi o decentralizaciji inspekcije.
Blažević-Perušić: Lokalna samouprava nigdje u Europi nema takvu vrstu nadzora. No, lokalna vlast nije ispunila svoju temeljnu zadaću  prostorno planiranje, a upravo se planiranjem može najbolje zaštititi prostor od bespravne gradnje.

VL: Je li istina da je na Viru 200 novih bespravnih gradnji?
Blažević-Perušić: Ja nemam takav podatak. No, Vir nije u protekloj godini bio predmet našeg nadzora jer su donijeli plan kojim su nastojali praktično svim kućama omogućiti legalizaciju. No ne bi me iznenadilo da su ljudi zlorabili dobrohotnost općine i da su nastavili po dosadašnjoj praksi. Preko ljeta ćemo i tamo obaviti nadzor. Kako je planom na Viru predviđena gradnja i novih kuća, svaka nova bespravna gradnja trebala bi se najoštrije zaustaviti i sankcionirati.