Kao što je poznato, članstvom u Europskoj uniji ne dolazi automatski i članstvo u eurozoni. Države članice moraju ispuniti jasno propisano uvjete, tzv. kriterije nominalne konvergencije, koji se ponekad nazivaju maastrichtskim kriterijima. Radi se o četiri kriterija koja se odnose na stabilnost cijena, zdrave javne financije, stabilan tečaj te konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Ponekad se može čuti da se radi o pet kriterija, budući da se kriterij javnih financija sastoji od dva podkriterija – proračunski manjak mora biti manji od 3% BDP-a i javni dug mora biti manji od 60% BDP-a.
Ovdje je također prilika napomenuti kako je za sve države članice koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji, odnosno za sve države članice osim Velike Britanije i Danske koje imaju tzv. opt-out klauzulu, moraju uvesti euro kad za to ispune uvjete. Tako onda ni za Hrvatsku nije pitanje hoće li i treba li, nego kada će uvesti euro.
Teško je i nezahvalno govoriti kada će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura odnosno kada će moći ispuniti propisane uvjete za ulazak u eurozonu. Općenito, dok se sa sigurnošću ne može reći da Hrvatska ispunjava sve uvjete, ali i da je gospodarstvo strukturno spremno na sudjelovanje u monetarnoj uniji, ne treba govoriti o konkretnim vremenskim okvirima. Stoga je danas prerano govoriti o konkretnom datumu kada točno možemo očekivati uvođenje zajedničke valute eura u Hrvatskoj.
Spremnost za uvođenje eura ovisi o više čimbenika. Prvo je u svrhu ispunjavanja kriterija nominalne konvergencije potrebno započeti sudjelovanje kune u tečajnom mehanizmu (eng. Exchange Rate Mechanism – ERM II) te najmanje dvije godine provesti u mehanizmu. Potrebno je održati stabilnost tečaja prema euru bez tenzija na deviznom tržištu - radi se o kretanju tečaja kune prema euru u dogovorenim granicama fluktuacije u odnosu na postavljeni središnji paritet. S obzirom na stabilnost tečaja kune prema euru i devizni režim koji imamo u Hrvatskoj (upravljano plivajući tečajni sustav) koji se smatra kompatibilnim s ERM II, ne bismo trebali očekivati probleme s ispunjavanjem ovog kriterija. Inače, sudjelovanje u ERM II je dobrovoljno i država članica sama odlučuje kada želi započeti pregovore o tome. S ostalim je kriterijima situacija različita. Primjerice, referentne vrijednosti za kriterije inflacije i dugoročnih kamatnih stopa su na neki način "pomična meta", budući da se ne radi o fiksnim i unaprijed poznatim vrijednostima niti granicama. One se za svako razdoblje iznova izračunavaju uzimajući u obzir ostvarenja inflacije i kretanja dugoročnih kamatnih stopa u državama članicama s najboljim ostvarenjem kriterija stabilnosti cijena. Iako u posljednje vrijeme Hrvatska ima nešto višu stopu inflacije od referentne vrijednosti i prema tome ne bi ispunjavala kriterij stabilnosti cijena, ne očekuju se problemi s ispunjavanjem ovog kriterija. Naime, Hrvatska uglavnom bilježi niske i stabilne stope inflacije i u više razdoblja u prošlosti bi ovaj kriterij bio ispunjen. Isto vrijedi i za kriterij dugoročnih kamatnih stopa koji u posljednje vrijeme uglavnom ispunjavamo. S javnim financijama je drugačija situacija – proračunski manjak će biti potrebno smanjiti na razinu nižu od 3% BDP-a (sa 3,8% BDP-a koliko je iznosio 2012.), dok kriterij javnog duga trenutno ispunjavamo (53,7% BDP-a na kraju 2012.), međutim zabrinjava njegov trend jer iako je manji od 60% BDP-a ubrzano raste i približava se toj granici.
Na ocjenu hrvatske spremnosti za uvođenje eura mogla bi utjecati i uspješnost našeg sudjelovanja u novom okviru EU za gospodarsko upravljanje i koordinaciju ekonomskih politika. U sklopu Europskog semestra i praćenja makroekonomskih neravnoteža u EU, možemo očekivati isticanje određenih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj. Povezani pokazatelji bi mogli poslužiti kao neformalni kriterij za pristupanje tečajnom mehanizmu i tako utjecati na ukupnu dinamiku uvođenja eura. Time dolazimo i do zaključka da bi postojanje ili nepostojanje konkretnih mjera za uklanjanje određenih neravnoteža moglo također utjecati na vremenski okvir i ocjenu spremnosti za uvođenje eura.