Sedamdeset godina nakon što su kineske trupe u Korejskom ratu stale na stranu Sjeverne Koreje kako bi se suprotstavile američkoj vojsci, predsjednik Xi Jinping u petak je kazao da Kina nikada neće dozvoliti da se dovede u pitanje njezin suverenitet, njezina sigurnost i razvoj.
Xi se nije direktno referirao na današnji SAD, zemlju s kojom su odnosi pali na najnižu razinu unatrag nekoliko desetljeća zbog više sporova, od trgovine i tehnologije do ljudskih prava i pandemije koronavirusa.
Uz to, uzrok sve većih napetosti i prijepora postaje i Tajvan.
"Neka svijet zna da je kineski narod sada organiziran i da se s njim nije igrati", kazao je Xi u Velikoj dvorani naroda citirajući Mao Zedonga, utemeljitelja Narodne Republike Kine.
Unilateralizam, protekcionizam i zastrašivanje neće uspjeti, rekao je Xi u govoru povodom obljetnice razmještanja kineskih trupa na Korejskom poluotoku kako bi pomogli Sjevernoj Koreji u borbi protiv UN-ovih trupa predvođenih SAD-om i južnokorejskih trupa u ratu koji je trajao od 1950. do 1953.
Xi je također pozvao na hitnu modernizaciju oružanih snaga jer "bez jake vojske nema snažne domovine."
Posljednjih mjeseci rastu napetosti zbog Tajvana koji od SAD-a kupuje vojnu opremu. Washington je ovaj tjedan odobrio prodaju naoružanja u vrijednosti od 1,8 milijardi dolara, razljutivši time Kinu.
Kina, koja Tajvan smatra tek tvrdoglavom i ćudljivom pokrajinom, sve više pritišće tu otočnu zemlju da prihvati suverenost Pekinga te kineski borbeni zrakoplovi sve češće prelijeću središnju liniju u Tajvanskom tjesnacu, neslužbenu tampon zonu.
Sjeverna Koreja napala je 1950. Južnu Koreju kojoj su u pomoć priskočile snage UN-a predvođene uglavnom američkim vojnicima. U listopadu 1950. kineske trupe prešle su rijeku Yalu na granici sa Sjevernom Korejom, dok je Sovjetski Savez pružao zračnu potporu.
Kina je na bojišnicu uputila preko dva milijuna vojnika.
Naizmjenične ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraćenoj strani. Sukob je završio 1953. godine potpisivanjem primirja u Panmunjonu. Uspostavljena je demilitarizirana zona kao granica Sjeverne i Južne Koreje.
Xi je u svom govoru kazao da su "nakon teških bitaka kineske i korejske trupe, naoružane do zuba, porazile svoje protivnike i tako razbile mit o američkoj nepobjedivosti i prisilile osvajače da 27. srpnja 1953. potpišu primirje".
kinez se u svojoj novijoj, a i cjelokupnoj, povijesti, nije libio dići na oružje kad je smatrao da su ugroženi njegovi interesi. pa bila to bilo koja država na svijetu. gubio je bitke, al ratove ne, na kraju je uvijek pobjeđivao. njegovi protivnici su danas daleko iza njega po vojnoj snazi, i nikad ga više neće ugroziti. kineska filozofija je okrenuta sebi, nemaju namjeru teritorijalno se širiti više, al svoje teritorije neće dati. slušajte kineze što govore 50 godina. jednu crtu neće dozvoliti da se prijeđe, a to je stvarna neovisnost tajvana. ubrzana kineska modernizacija mornarice nešto govori, englezi znaju jako dobro što. trenutno kinez gradi više teških brodova nego ih engleska ima ukupno. američka mornarica javno priznaje da tehnološki zaostaje za kinezima, da nije u stanju plasirati američka industrija toliko novih brodova ko kineska, a zajedno sa novim oružjima do najkasnije 2035.-e godine (službeni američki dokument) kina će ih vojno nadjačati u pacifiku. činjenice, ne želje, čestitke i pozdravi. tajvanci imaju problem, 70 godina su izvan matice, dio njih se ne osjeća dovoljno kinezom da bi pao pod peking, a dio je i dalje kina. sve jača usa propaganda daje rezultate, al privremeno. kinez će u roku od 10 godina biti u stanju pomorski blokirati tajvan. bila amerika tu ili doma, u sad diegu. kineska strategija govori jednu stvar, sve kinesko pod kineskim kišobranom. i da, ako niste znali, bit će rata.