Dok se iz Hrvatske Mađarska u prvom redu promatra kroz prizmu odnosa Ine i MOL-a, ostaje zanemareno da je susjedna država posljednjih godina postigla dojmljive rezultate u području gospodarstva, smanjila nezaposlenost, rasteretila stanovništvo režijskih i troškova stambenih kredita te privukla strana ulaganja. Kako su to učinili i gdje postoji još prostora za suradnju, posebno u novim industrijama, govori mađarski ministar gospodarstva Mihály Varga.
Da bi izbjegla bankrot, Mađarska je prva država koja je bila zatražila pomoć MMF-a i Europske komisije. Kako ste otplatili dugove?
Prethodna vlada povukla je kredit od MMF-a u vrijednosti 7,5 milijardi eura. Taj je iznos vlada Viktora Orbána otplatila do kolovoza 2013., a petinu iznosa vratili smo prije roka. Od kredita u iznosu od 5,5 milijardi eura koji je odobrila EK, država je otplatila 4 milijarde eura, a rok za ostatak je početak 2016. Mađarska se nakon zastoja 2008. i 2009. brzo uspjela vratiti na tržišno financiranje te je dio rata kredita otplaćen izdavanjem međunarodnih deviznih obveznica, dok je drugi dio, zbog pojačanog smanjenja udjela deviza, pokriven pojačanim izdavanjem forintskih obveznica. Gospodarska se situacija od svibnja 2010. drastično promijenila. Danas se, uz fiskalnu disciplinu i vanjsku ravnotežu, raspravlja o tomu na koji način možemo poboljšati prošlogodišnji rast od 3,6%.
Gospodarski je rast impresivan. Imate li savjet za Hrvatsku?
Gospodarski rast prije 2010. pretežno je bio generiran podizanjem kredita. Politika fiskalne discipline i smanjenje duga daju doprinos poboljšanju poslovnog povjerenja te omogućavaju i jeftinije financiranje. Rješavanje kredita s deviznom klauzulom, pretvorba u kredite u forintama, odnosno zakon o bankama omogućuju da obitelji krenu dalje, jer ovi koraci rezultiraju bolje predvidivom financijskom situacijom. Ove su mjere doprinijele jačanju povjerenja te rastu gospodarstva u zemlji sa zdravijom strukturom. To se reflektira i u činjenici da u maloj zemlji, koja ima otvoreno gospodarstvo, pokretač rasta nije samo izvoz, nego da i unutarnja potražnja pokazuje dobre rezultate. Uređenjem situacije vezane za kredite s deviznom klauzulom stanovništvo će prihode i ušteđevinu moći usmjeriti na potrošnju ili ulaganje u stanove. Uz to, druge mjere vlade pružaju potporu porasta prihoda, na primjer smanjenje režijskih troškova, modeli karijere pokrenuti u javnom sektoru i smanjenje stope poreza na dohodak. Investicije su lani ostvarile rekordan rast zahvaljujući niskim kamatnim stopama, programima financiranja malog i srednjeg poduzetništva, porastu aktivnosti stranih kompanija. Mađarska je u povlačenju, odnosno u iznosu iskorištenih potpora EU po glavi stanovnika vodeća zemlja u regiji. Ovi rezultati i iskustva mogu biti poučni i za Hrvatsku. Lani je rast mađarskog gospodarstva iznosio 3,6%, a u prvom tromjesečju 2015. daljnjih 3,5%. Kako su u Hrvatskoj visoki stopa nezaposlenosti, deficit državnog proračuna i vanjski dug, a i stanovništvo je sputano kreditima s deviznom klauzulom, više mjera koje je provela mađarska vlada mogu biti primjer Hrvatskoj.
Koje ste strukturne reforme proveli?
Reforme tržišta radne snage – jedinstvena stopa poreza na dohodak, koja će se od 2016. dalje smanjiti, te promjene u sustavu pomoći tijekom nezaposlenosti i regulacija uvjeta za prijevremeno umirovljenje – doprinijele su rastu zaposlenosti te smanjenju stope nezaposlenosti. Kao posljedica reformi usmjerenih na potporu discipline u upravljanju proračunom u proljeće 2013. izašli smo iz postupka prekomjernog deficita koji je bio u primjeni od dana priključenja 2004., a s druge strane od 2011. imamo kontinuirano i trajno smanjenje državnog duga izraženog u postocima BDP-a.
Konkretno: kako živi četveročlana obitelj, koliki udio plaće troši na hranu i režije?
Cijelu 2014. karakterizirala je vrlo niska dinamika cijena, sveukupno su pale za 0,2 posto. Umjerena dinamika promjene razina cijena ostala je i u proteklom razdoblju: cijene su u razdoblju prvih pet mjeseci 2015. za 0,6 posto u zaostatku za razinom u istom razdoblju lani. Ovome su, uz vrlo nisko inflacijsko okruženje diljem Europe, te niže cijene prehrambenih proizvoda i nafte, u znatnoj mjeri doprinijele vladine mjere za smanjenje režijskih troškova. Stanovnici oko četvrtine prihoda troše na održavanje stambenih objekata i energiju u kućanstvima, dok za hranu troše približno isto toliko. Godine 2013. smanjen je udio troškova koji se izdvajaju za režije, što je, uz proširenje obiteljske porezne olakšice na sustav doprinosa, za posljedicu imalo viška novca u kućanstvima. Mađarske su obitelji s početkom 2015. rasterećene režijskih troškova u iznosu od približno 340 milijardi forinti, što potiče porast potrošnje.
Može li Hrvatska primijeniti mađarski model javnih radova?
Bit zapošljavanja u javnom sektoru jest taj da država prijelaznu mogućnost zapošljavanja osigurava u manje razvijenim regijama, u kojima realni sektor ne nudi odgovarajući broj radnih mjesta. Javno zapošljavanje aktivira radnu snagu, a pojačana ponuda radne snage osigurava povoljne uvjete za rast realnog sektora. Unutar toga odvija se koristan rad koji stvara višak vrijednosti. Najkarakterističnije djelatnosti su poljoprivredni pilot-projekti na malim površinama, program korištenja bioenergije i energije iz obnovljivih izvora, programi odvodnje podzemnih voda, sanacija ilegalnih odlagališta otpada, te obnova javnih površina. Okoliš je čišći, u naseljima je viša razina javne sigurnosti, porasla je privlačnost za turiste, poboljšana je kvaliteta prehrane u institucijama. Na javnim radovima zaposleno je oko 250 tisuća ljudi.
Kada planirate ući u eurozonu?
Gospodarska politika koja vodi računa o dugoročnim interesima Mađarske mora uzeti u obzir i takve parametre specifične za svaku zemlju kao što su konkurentnost, fleksibilnost tržišta radne snage, realna konvergencija prema prvobitnim članicama eurozone, ili stvarni proračunski manevarski prostor koji ima uvećanu vrijednost zbog nepostojanja samostalne monetarne politike i politike tečaja nakon priključenja. To može zahtijevati smanjenje državnog duga čak i u većoj mjeri od onog koji je potreban za zadovoljenje kriterija vanjske konvergencije. Uzevši sve to u obzir, mađarska vlada nije zacrtala ciljani datum priključenju eurozoni.
Kako ste smanjili nezaposlenost?
Reformom poreznog sustava osigurali smo poduzetnicima povoljnije uvjete za rast, a promjenama u radnom zakonodavstvu učinili smo fleksibilnijim tržište radne snage. Politika je zapošljavanja u središte stavila one slojeve koji su najranjiviji na tržištu. Pokrenuli smo akcijski plan očuvanja radnih mjesta, u okviru kojeg danas država daje potporu smanjenju troškova zapošljavanja više od 800 tisuća zaposlenika iz ugroženih kategorija. Poduzeća ovim mogu jačati svoju konkurentnost i ostvariti gospodarski rast da pritom stvaraju i nova radna mjesta.
Kakvi su gospodarski odnosi dviju država?
Mađarska i Hrvatska povezane su povijesnom ostavštinom suživota. Jedan od dokaza dobrih političkih i gospodarskih odnosa jest i to da je naša zemlja podržavala priključenje Hrvatske EU. Hrvatska je naš najvažniji gospodarski partner unutar zapadno-balkanske regije, prirodno je tržište za mađarsku robu, izvoz kapitala i gradnju tržišta za mala i srednja poduzeća. Stupove nosače gospodarskog partnerstva Mađarske i Hrvatske i dalje čine porast robne razmjene i investicije kapitala, prometni i energetski projekti od zajedničkog interesa, veze na relaciji MOL – Ina te prekogranična suradnja. Članstvo Hrvatske u EU stvorilo je povoljnije uvjete i za porast bilateralne robne razmjene. Naš je izvoz 2014. iznosio 1170 milijuna eura, što je porast od 4,8% u odnosu na vrijednost u 2013. U još većoj mjeri porastao je uvoz iz Hrvatske: uvoz u vrijednosti 418 milijuna eura znači rast od gotovo 23%.
Postoje li konkretne industrijske grane koje bi mogle realizirati prekograničnu suradnju?
Moj je posebni interes usmjeren na što širu uporabu elektromobila. Mađarska je prva članica EU koja ima sveobuhvatnu koncepciju izgradnje infrastrukture za alternativna goriva koja je u skladu sa smjernicama Europarlamenta i Direktivom Vijeća Europe. Mađarska vlada proteklih je dana prihvatila taj plan koji je dobio ime po Ányosu Jedliku, jednom od najznačajnijih izumitelja iz 19. stoljeća. Volio bih kada bi i Hrvatska bila naš partner u proširenju i realizaciji plana širom Europe. Uspješno obnavljano industriju proizvodnje autobusa, samo sad s električnim pogonom. Na primjer, tvrtka Evobus s moskovskom je samoupravom već potpisala sporazum o proizvodnji i dostavi autobusa na električni pogon.
Koliki je udio stranih investicija u Mađarskoj?
Lani su realizirane investicije u vrijednosti više od 5200 milijardi forinti, čime je porast vrijednosti investicija povećan za rekordnih 14%. Od toga je približno 36% investicija poduzeća koja proizvode za izvoz, čiji se znatan udio može povezati s velikim investicijama stranih tvrtki. Iznos izravnih ulaganja u Mađarsku lani je premašio 5,1 milijardu eura.
Velike investicije najvećih tvrtki na području autoindustrije – Audija, Mercedesa, Opela i Suzukija – potiču povećanje kapaciteta takvih dobavljača kao što su Alpine, Apollo Tyres, Autoliv, Bridgestone, Denso, Hankook, Harman, Michelin i Takata. Od 20 najvećih svjetskih primarnih dobavljača autoindustrije njih 15 i u Mađarskoj ima znatne proizvodne kapacitete.
Zašto se promet Srednje Europe odvija preko koparske, a ne riječke luke?
Bez modernizacije riječke luke i bez obnove željezničke pruge na relaciji Rijeka – mađarska granica ne može se očekivati znatniji porast udjela Mađarske u prometu Luke Rijeka. Istodobno smo na temelju zemljopisnih i prirodnih pogodnosti riječkog područja zainteresirani za bolje iskorištavanje potencijala luke. Za porast gospodarske privlačnosti Rijeke neophodna je modernizacija luke i željezničke veze Rijeka – mađarska granica. Sa žaljenjem vidim da se još više odužila modernizacija željezničke pruge na relaciji Dugo Selo – Križevci. U kontekstu regije napredak je da smo završili modernizaciju željezničke pruge Budimpešta – Kopar na dionici kroz Mađarsku, i da će modernizaciju u sljedećih nekoliko mjeseci završiti i slovenska strana. Luka Kopar ima sve veću ulogu u vanjskoj trgovini Mađarske, osobito u razmjeni roba s Bliskim i Dalekim istokom.
Kakav je utjecaj na gospodarstvo imala konverzija kredita u švicarskim francima u one u forintama?
Početkom 2015. realizirana je konverzija hipotekarnih kredita stanovništva s valutnom klauzulom u forintske u vrijednosti od oko 3700 milijardi forinti, čime je tečajni rizik uklonjen sa 500 tisuća ugovora o kreditu. Odonda je potvrđeno da je gospodarstvo ovim zaštićeno od ozbiljnog šoka. Iz financijskog posredničkog sustava većim je dijelom uklonjen sustavni tečajni rizik švicarskog franka, naime središnja banka iz svojih deviznih pričuva po fiksnoj cijeni osigurava poslovnim bankama potreban iznos deviza za konverziju u forinte, a transakcije se realiziraju s produljenim rokovima i u kontinuitetu. Sveukupno, smanjuje se vanjska ranjivost zemlje, što se ogleda i u povoljnijim premijama rizika. Nestankom nesigurnosti vezanih uz rate otplate može se očekivati porast potrošnje, što je pojačano odštetama koje su prouzročene politikom nepoštenih cijena i jednostranih bankarskih povećanja kamata.
Kako komentirate gospodarsku situaciju u Hrvatskoj?
Pokazatelji hrvatskog gospodarstva pokazuju da ono još nije izašlo iz recesije. Svaka država – čak i ako je članica Unije – put izlaska iz krize treba tražiti uzimajući u obzir postojeće specifičnosti. Mađarski primjer pokazuje da ne postoji univerzalni recept. Za nas će Hrvatska biti važan partner i u budućnosti. Nadam se da će se pokrenuti sve više programa poticanja investicija u koje će se moći uključiti i mađarski poduzetnici. Smatram, međutim, da je problem što privatizaciju otežavaju visoke početne cijene, teškoće pri dobivanju građevinskih i drugih dozvola te prezaduženost.
Mislite li da će se uskoro riješiti problem dvosmjernog transporta plina?
To je neophodno i s gledišta energetske sigurnosti Mađarske i regije. Hrvatska je u vezi s tim preuzela i pravne obveze. Mađarska je još u prosincu 2010. predala na uporabu mađarsko-hrvatski plinovod koji do danas ima mogućnost transporta plina samo iz Mađarske prema Hrvatskoj s godišnjim kapacitetom od 2,6 milijardi kubičnih metara, odnosno preko njega se može osigurati kapacitet za godinu i pol potrošnje Hrvatske. A da ne govorimo o tomu da kao susjedna zemlja ima ozbiljne mogućnosti za suradnju na području energetike, no odgađanje šteti i tome.
U tom hvalisanju nije napisano kolika je cijena plaćena za konverziju CHF kredita građana odnosno koliko bi to nas koštalo... U Hrvatskoj tih kredita ima 20-25 mlrd kn, razlikuju se podaci ovisno o izvoru. Općenito, to je protuvrijednost AC Karlovac-Split i sad zamislite koji novac bi morala država upumpati da se bankama pokrije tečajna razlika po CHF i da oni koji su uzeli te kredite opet ispadnu najmudriji na svijetu, kao što je bilo u drugoj polovini prošlog desetljeća. A tko meni ne vjeruje, nek ubaci u tražilicu: ‘Švicarci’ su sve do 2010. bili u plusu, ‘rugali se’ eurima. Pa će na br. 1 dobiti članak gdje su izvršene usporedne analize otplatnih rata za neki tipičan stambeni kredit i gdje je razvidno da su ti isti dužnici, slijedom tih istih kreditnih ugovora, kod banaka koje su danas prozvane grozno lihvarskim, imali povoljniji otplatni režim nego da su se zadužili u eurskim kreditima. Ilustracije radi, Hrvatska nema dovoljno sredstava za besplatni topli obrok učenicima OŠ, nema se za novu eskadrilu aviona za HRZ (dug po CHF je u rangu cca 24 veoma skupa Eurofightera), nema se za Pelješki most - ali slijedom neke čudne logike bi devizne rezerve države trebalo "spržiti" za kreditnu avanturistiku pojedinaca koji su se zadužili preko svake mjere i koji bi sad da proračun "uleti" i spasi ih porasta tečaja CHF, kao da je to izmišljotina guvernera HNB. A kad su se veselo zaduživali, onda je bilo kao da sutra ne postoji i lako ćemo...