Kosor nema novca kao prethodnici pa birače kupuje velikim gestama

Za razliku od svojih prethodnika koji su netom prije izbora hodali po državi i dijelili novac i obećanja šakom i kapom, Jadranka Kosor ne može se razmetati državnim milijunima pa naklonost birača pokušava pridobiti raznim trikovima: legalizacijom bespravno sagrađenih objekata, koja se odnosi na 150 tisuća vlasnika kuća, pritiskom na banke da pomognu dužnicima u švicarskom francima (u igri 70 tisuća duša), donošenjem zakona koji će riješiti status osiguranika drugog stupa (120 tisuća zainteresiranih), besplatnim školarinama za 50 tisuća brucoša, a Vladine službe "kemijaju" model i za ranije odmrzavanje švicarske formule i povećanje mirovina za 1,2 milijuna umirovljenika.

Skučene financije

Sitno je to u usporedbi s darovima koji su padali uoči prijašnjih izbora, što samo pokazuje dubinu krize u kojoj se nalazi zemlja i skučenost državnih financija. Darežljivost vladajućih političara ove se godine neće mjeriti po tome koliko su novoga dali, nego po tome koliko su im postojećih prava privremeno zadržali – svjesni da će već 2012. okrenuti ploču i, poput Berlusconija nedavno, zavapiti da im srce krvari, ali nemaju izbora.

Ivo Sanader prije prošlih izbora glatko je potpisao da će vratiti dugove starih umirovljenika – što će na kraju proračun stajati oko 15 milijardi kuna. Jadranka Kosor sada ne može naći ni 60 milijuna kuna za simboličnu povišicu mirovina (oko 1,2%) u odnosu na rast cijena i plaća pa je, prema posljednjim informacijama, moguće povećanje mirovina pomaknuto na studeni, a ne na rujan kako traže umirovljeničke udruge. Uoči izbora 1999. tadašnja je vlast potpisala ugovore sa sindikatima javnog sektora prema kojima su plaće rasle dvadesetak posto, dok je protekle dvije godine premijerka Kosor smanjivala osnovicu za 6 posto, ali mora joj se to priznati, i lavovski borila protiv sugestija da zareže još više.

Požarne reakcije

Iduća će vlada vjerojatno morati posegnuti dublje u svoj socijalni fond kako bi pomogla prezaduženim građanima, koje je Kosor pokušala osvojiti novim paketom pomoći. Premijerka je zatražila od banaka da smanje kamate na švicarske kredite te nižim tečajem olakšaju otplatu, ali pokazalo se da su na tu inicijativu banke zarežale jednako kao i vojni pas koji ju je umalo ugrizao.

– Situacija sa švicarskim frankom toliko je ugrozila životne prilike velikog broja ljudi da je Vlada trebala i prije reagirati, a ne ovako požarno – komentira ekonomist Zdenko Babić, docent na katedri socijalne politike, koji dodaje da veću odgovornost od Vlade za omogućavanje ekspanzije kredita u švicarskim francima i probleme koje je to izazvalo snose monetarna vlast i bankarski sektor.

– Kada bi se građanima prepustilo da biraju, uvjeren sam da većina ne bi plaćala doprinose za mirovinu i ne bi se osiguravali od rizika gubitka prihoda u starosti, na to ih prisiljava zakon o mirovinskom osiguranju. Tako je i kod franka "rizik" bio natprosječno visok i odgovorne institucije to su trebale spriječiti – kaže Babić.