Prije tri godine engleske su novine optužile Niku Kranjčara za rasizam! Danas ga njihov tabloid The Sun spominje kao selektorova sinčića kojega tata pijanac gura u reprezentaciju! Od "rasista" mladi je Kranjčar postao "isforsirani razigravač" kojega otac "pijandura" šlepa uz najbolji hrvatski sastav. Prije spomenute novinske potvore i optužbe za rasizam naši su mladići s tri nula razvalili napuhane engleske vršnjake. Pijana se kleveta pak pojavila nakon što su naši najbolji nogometaši isprašili Austriju, podsjetivši da bi u Njemačkoj možda mogli ponoviti Francusku.
Što bi veliki i moćni Englezi "mrčili papir" na malu i beznačajnu Hrvatsku ako je ona doista takva kakvom je oni predstavljaju? Bit će da Hrvatska ipak "ima nešto" što se ne želi priznati ali se želi obezvrijediti. Pa i izmišljanjem. Cinično je da bilo tko iz zemlje u kojoj mnoštvo poznatih trenera ima crvene nosove, gdje se nogometaši s navijačima natječu tko će popiti više piva i čiji je nogometni svetac, Georg Best, umro od ciroze jetre, govori o nečijem pijanstvu!
Tabloidima, poput The Suna, cinizam je više od stila. No, tu nije posrijedi samo ciničnost, nego, čini se, i uvjerenje iz sentence da ono što je dopušteno Jupiteru nije dopušteno volu. Tzv. mali narodi to pamte kao "imperijalnu svijest", koja sebi dopušta ono što drugima ne dopušta. Jednako, od nogometa do politike. A u politici čak i više. Treba se samo sjetiti s koliko su se osorne nadmoći prema Hrvatskoj odnosili lord George Carrington ili John MacShane.
Kakva briga engleskog tabloida je li Niko Kranjčar tatin sin ili nije, pije li njegov otac više ili manje? Što to znači engleskim navijačima i tako prepotentno uvjerenim da im je reprezentacija najbolja? Da nije predrasuda i njihova obnavljanja, vjerojatno "hrvatska priča" ne bi ništa značila ni Sunu ni njegovim čitateljima. Ovako, ispričana po starom stereotipnom obrascu ona nudi potvrdu uvjerenja o "balkanskom primitivizmu", gdje se loče, gdje nema kriterija, i gdje se rodbinske veze koriste za sumnjive promocije. Kako se obnavljaju slične predrasude, upravo je Niko Kranjčar iskusio, a mi se osvjedočili, prije tri godine upravo nakon utakmice s Engleskom.
Tada je Kranjčar, bez imalo respekta prema napuhancima iz "kolijevke nogometa", demonstrirao što je zapravo nogomet, a oni ga zbog svoje nogometne inferiornosti optužili da je rasist! Kranjčar je engleskom tamnoputom igraču smetenom od "ringišpila", zagrebački dobacio: "Kaj glumiš, baci loptu!", a u novinama osvanulo da mu je rekao: "Baci loptu, crno kopile!" Bilo je gotovo sasvim prirodno da zbog mora klišeja stvorenih o nama naš igrač postane "rasist". Nakon austrijske pobjede i engleske slutnje moguće francuske reprize, naši i ne mogu biti do "pijani primitivci".