Mađarskom tužiteljstvu prepušta se progon Z. Hernadija

Glavni državni tužitelj Mađarske Peter Polt  sa svojim zamjenikom bio je u posjetu glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Polt i Bajić dogovarali su detalje u vezi s optužnicom u slučaju Ina – MOL, odnosno kaznenim progonom predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega se tereti da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, a zauzvrat je MOL dobio upravljačka prava nad Inom i izuzimanje plinskog biznisa.

U Državnom odvjetništvu potvrdili su nam da je održan radni sastanak između Polta i Bajića. Neslužbene informacije po kojima će se postupak razdvojiti te Mađarima prepustiti da sami kazneno gone Hernadija, dok bi se u Zagrebu sudilo Sanaderu i njegovu prijatelju i vlasniku Diokija i Novog lista Robertu Ježiću, preko kojeg je izvršena isplata mita, u DORH-u nisu željeli komentirati.

Dobro rješenje
U pravosudnim se krugovima, međutim, navodi kako je prepuštanje kaznenog progona šefa MOL-a mađarskom tužiteljstvu dobro rješenje zbog nekoliko razloga. Prvi počiva na načelu oportuniteta. Ako se mađarskim tužiteljima ostavi progon Hernadija po optužbi da je Sanaderu dao mito, onda se protiv Sanadera i Ježića optužnica može podići odmah, a suditi im se može od trenutka kada optužnica bude formalno potvrđena. Inzistira li se na tome da s njima na optuženičkoj klupi bude i Hernadi, to bi značilo da se nakon podizanja optužnice na Županijskom sudu u Zagrebu, šefu MOL-a mora odrediti istražni zatvor, a da se potom treba otvoriti procedura raspisivanja međunarodne tjeralice.

Bez Hernadija, može se odmah početi s kaznenim postupkom, što bi sigurno pridonijelo ostvarenju načela efikasnosti kaznenog progona. U tom slučaju, kažu pravnici, optužnica protiv Sanadera i Ježića bila bi potpuno ista, a u njoj bi se spominjalo i Hernadija kao osobu koja je podmitila bivšeg premijera i zauzvrat MOL-u priskrbila izmjenu dioničarskog ugovora kojim se upravljačka prava nad Inom prenose na MOL.

Usto bi Hernadi i dalje bio naveden kao osoba koja je aranžirala dvije isplate što su u lipnju 2009. godine preko offshore kompanija na Cipru koje se povezuju s MOL-om išle na račun Ježićevih poduzeća. Radilo se o isplatama od 2,4 i 2,6 milijuna eura odnosno o polovici mita koje je išlo preko Ježića. USKOK tvrdi da je isplaćeno i preostalih 5 milijuna eura, ali nije utvrđeno preko koga. U medijima je spominjana sumnja da je drugi dio mita išao preko Sanaderova brata Flavija iz Švicarske.

Političke konotacije
Zagovornici rješenja po kojemu bi se postupak u slučaju Ina – MOL razdvojio tako da se Mađarima prepusti progon Hernadija navode da bi se na taj način preskočile i sve negativne političke konotacije koje taj slučaj sa sobom donosi. Zna se, naime, da se Mađari nerado bave preispitivanjem kaznene odgovornosti prvog čovjeka MOL-a. Stvar je u tome da je MOL tvrtka u kojoj država ima značajan udio, pa samim time diranje u Hernadija ima i političke konotacije. Bave li se njime Mađari, onda i sve političke reperkusije slučaja ostaju u okvirima njihovih granica.

U zagrebačkim pravosudnim krugovima ističu da takvo razdvajanje optužnice kakvo se nazire u slučaju MOL – Ina ne bi bilo pravni presedan. Podsjećaju tako da se u slučaju ubojstva vlasnika Nacionala Ive Pukanića u Zagrebu sudilo neposrednim ubojicama, dok se u Beogradu na temelju istih dokaza i istog činjeničnog opisa vodio zaseban sudski postupak protiv Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, kao naručitelja atentata na zagrebačkog novinskog izdavača.