Vrlo je vjerojatno da će kandidat za novog šefa Hrvatskih željeznica, državne tvrtke koja dobiva milijarde kuna iz državnog proračuna, biti Marijan Drempetić, esdepeovac koji je bio predsjednik uprave HŽ-a u vrijeme Račanove vlade, od 2000. do 2003.
Drempetićevo ime spominje se u gotovo svim kadrovskim križaljkama što se tiče željezničkog sustava otkako je Kukuriku koalicija osvojila vlast. Pri tome upućeni navode da njega na čelo HŽ-a gura Slavko Linić, ministar financija, s kojim je Drempetić blisko surađivao i u vrijeme svog vođenja željeznice, kada je njegov rad nadzirao u Nadzornom odboru HŽ-a upravo Linić.
Argumenti protiv
Priča o povratku Drempetića za šefa željeznica uzburkala je strasti u toj državnoj tvrtki. Mnogi ga ne žele na toj funkciji, a kao argumente navode niz afera iz njegova prijašnjeg mandata u HŽ-u. Kao prvo, spočitavaju mu goleme gubitke koje je HŽ imao od 2000. do 2003. godine, čak 1,4 milijarde kuna. Tako je HŽ 2000. završio u minusu 394 milijuna kuna, sljedeću s čak 598 milijuna kuna gubitaka, 2002. s 227 milijuna kuna gubitaka, a 2003. minus HŽ-a je iznosio 189 milijuna kuna. Usporedbe radi, HŽ Holding je 2010., u kojoj je primio oko dvije milijarde kuna državnih subvencija, završio s minusom 5,3 milijuna kuna. Drempetiću se spočitava i nabava osam nagibnih vlakova od njemačko-kanadske tvrtke Bombardier bez javnog natječaja. Vlakovi su kupljeni izravnom pogodbom po jediničnoj cijeni od 4,2 milijuna eura i bili su iz zadnje serije proizvodnje koja je ugašena, pa sad postoji problem nabave rezervnih dijelova za njih.
Drugi grijeh koji se u željezničkim krugovima stavlja na teret Drempetiću kupnja je uređaja za prodaju karata, koju je sklopio s King računalima. HŽ je u njegovu mandatu za 3,5 milijuna eura kupio 800 mobilnih uređaja za prodaju karata u vlaku. Zbog nemogućnosti izrade prikladnog softvera sustav nikad nije profunkcionirao, projekt je napušten pa je tako propala investicija vrijedna 3,5 milijuna eura.
Puno više novca propalo je u kupnji signalnih uređaja za modernizaciju ličke pruge i pruge od Ploča do Metkovića. HŽ je u Drempetićevu mandatu, naime, nabavio signalne uređaje od njemačke tvrtke Ferrostaal za čak 300 milijuna kuna. Uređaji i dalje stoje u skladištu HŽ-a jer nisu imali i još uvijek nemaju potrebnu dokumentaciju.
Samo podmetanja
Drempetić, koji je nakon odlaska s čelnog mjesta HŽ-a postao savjetnik u TŽV Gredelju, jednom od ovisnih društava HŽ Holdinga, kaže da je njegov povratak na čelo HŽ-a na razini nagađanja, da nije o tome ni s kim razgovarao i da prema tim špekulacija ima mnogo kandidata za tu funkciju. No, priznaje da se nikad nije prestao baviti željeznicama. Za optužbe na svoj račun kaže da je to odavno apsolvirano i da je riječ o podmetanjima u dnevno-političke svrhe. Za nagibne vlakove kaže da se dobro zna zašto su kupljeni – trebali su skratiti put od Zagreba do Splita na 5,5 sati, a taj je projekt, osim vlakova, uključivao i modernizaciju pruge. No, nakon njegova odlaska projekt je stao.
Što se tiče automata za prodaju karata, Drempetić navodi da je HŽ imao ekipu koja je trebala razviti softver, ali ih je nova vlast razjurila.
– Nikome nije palo na pamet kupiti nešto što nam nije potrebno. Uostalom, projekt je nadzirala i Svjetska banka jer je financiran iz njezinih sredstava – kaže Drempetić, dodajući da je u posljednjih osam godina željeznicu vodila klijentelistička politika i postavljali su se stranački kadrovi, zbog čega su mnogi stručni ljudi morali otići. Za signalne uređaje, kaže, treba postaviti pitanje zašto nakon osam godina nisu ugrađeni.
– Opravdanje za to je da oprema nije kompatibilna ili testirana. No, pravo je pitanje zašto mi nemamo instituciju koja će testirati takve uređaje. Modernizacija te pruge trebala je biti gotova 2004., a sad je 2012. i još nije završena – kaže Drempetić. Objašnjenje za to vidi u tome što promjenom vlasti krajem 2003. željeznica više nije bila prioritet vlade, ali i u nedostatku novca.
Za goleme gubitke HŽ-a iz svoga mandata Drempetić kaže da je 2000., kad je preuzeo tvrtku, naslijedio i 2,2 milijarde kuna akumuliranog gubitka, koji se onda pokrio iz temeljnog kapitala. Uz to, naslijedio je i 760 milijuna kuna duga dobavljačima.
– Svima smo bili dužni, a pokrivanje tih dugova je koštalo. Cijelo vrijeme imali smo aranžman sa Svjetskom bankom, a ti gubici bili su u biti suočavanje s istinom – kaže Drempetić.
Počelo je počelo PDV 25% porez ovaj porez onaj podobni kadrovi - poslušnici Di ste sad svi vi MULCI koji ste glasali za kukurikavce? Za onu bandu bar smo približno znali kolko su se nakrali, ali s ovima nam ni dragi Bog nemože pomoći. AJMO sindikati di ste, di vam je sad harač? AJMO Ribić i društvo. Ili samo štitite svoje guzice. BANDO LOPOVSKA