'Mediteranski žandar' Macron smiruje Erdoğana i migrante

Francuski predsjednik Emmanuel Macron okupio je jučer na Korzici čelnike još šest mediteranskih članica Europske unije kako bi s njima razmijenio mišljenje o situaciji na istoku Sredozemlja uoči na vrhu EU na kojem će se 24. i 25. rujna raspravljati i o toj krizi. Sastanak zemalja članica Med7 održan je u hotelu Porticcio u zaljevu Ajaccia, glavnog grada Korzike. Na sastanku su, osim Macrona, bili i šefovi država i vlada Italije (Giuseppe Conte), Španjolske (Pedro Sánchez), Grčke (Kyriakos Mitsotakis), Portugala (Antonio Costa), Cipra (Nikos Anastasiades) i Malte (Robert Abela). To je inače sedmi sastanak neformalnog foruma Med7, sedam južnosredozemnih država, osnovanoga 2016. godine. Cilj sastanka je pronaći zajedničku strategiju za prevladavanje napetosti između Grčke i Turske te je predložiti ostalim državama EU.

Sve veće napetosti

Uoči sastanka Elizejska palača je obznanila kako će se raspravljati uglavnom o mediteranskim pitanjima naglašavajući želju da se u okviru Med7 pokrene nova suradnja posebno na temama održivog razvitka i suverenosti. Macronova Francuska, koju neki sada nazivaju i “sredozemnim žandarom”, želi razjašnjenje s Turskom koju smatra važnim partnerom. Turska je još prije pola stoljeća poželjela ući u EU, ali taj se put zaustavio posebno posljednjih godina, od kada joj je na čelu Recep Tayyip Erdoğan. Do pogoršanja u tursko-grčkim odnosima došlo je kada Turska pokrenula istraživanje plina i nafte u vodama koje Grčka smatra svojima. Ankara je uputila istraživački brod “Oruc Reis” u vode između Grčke i Cipra, a Atena je kao odgovor organizirala pomorske vojne vježbe.

Obje su države članice Atlantskog saveza koji do sada nije uspio smiriti napetosti. Turski i grčki ratni brodovi sučelili su se u Egejskom moru istočno od otoka Rodos. Prema turskoj verziji, grčki brod “Limnos” napravio je manevar ometanja turskog istraživačkog broda “Oruc Reis” koji traga za podmorskom naftom i plinom. To je ekskluzivna ekonomska grčka zona koju Ankara ne priznaje. Onda je intervenirao turski brod “Kemal Reis” koji je udario u grčki brod i oštetio ga. Prema pisanju grčkog lista Ekatemirini, do sudara je došlo zbog greške u upravljanju turskim ratnim brodom koji je oštećeniji.

Incident je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias predstavio povjereniku EU za vanjske poslove Josepu Borrellu. Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu napisao je kolegama iz zemalja EU kako unilateralni potezi i savez Grčke i Cipra isključuju Tursku, a sporazum Atene i Egipta krši kontinentalnu platformu Turske i Libanona. Dodao je da Atena odbija pošten dijalog s Ankarom. Glede grčko-turskog incidenta Erdoğan je kazao kako je najavio da će se na prijetnju grčke mornarice odgovoriti i tako je bilo. Grčki diplomatski izvori drže kako to Erdoğanovo priznanje da će Turska odgovoriti služi samo da se opravdaju velike štete na turskom brodu. Ovaj sukob u Egejskom moru nastavak je napetosti u grčko-turskim odnosima i zbog migranata. Turska na Lezbos šalje migrante koje Grčka vraća Turskoj.

Primaju djecu s Lezbosa

Politički analitičar Hamdi Firat Büyük drži kako je turski sporazum s Libijom o pomorskoj jurisdikciji u Sredozemlju povećao napetosti između Atene i Ankare koje traju već desetljeće. Grčka je odgovorila sporazumom s Egiptom. Osim toga, Francuska i Turska nadmeću se za prevlast u Libanonu. Hoće li EU, kako bi htjele neke zemlje članice, uvesti embargo Turskoj, možda će se znati poslije 25. rujna. Prije sastanka Med7, Macron je razgovarao na Korzici s grčkim premijerom Mitsotakisom. Grčka glasila pišu o sve čvršćem savezu Pariza i Atene. Macron i njemačka kancelarka Merkel obećali su jučer da će primiti 400 maloljetnih migranata bez roditeljske pratnje s Lezbosa. Vlada u Ateni optužila je jučer migrante s Lezbosa da su sami zapalili svoj kamp.