Međugorje pod povećalom Svete Stolice

Sveta Stolica će uskoro izdati dodatak uputama oko marijanskih ukazanja diljem svijeta i pri tome se najavljuje pooštrenje ponašanja i odnosa prema ukazanjima i navodnim nadnaravnim pojavama. Ovaj svojevrsni priručnik bit će dostavljen svim biskupima te predstavlja dodatak uputama koje su izdane u Vatikanu 1978. godine. Cilj je uvesti više reda i napraviti odmak od komercijalizacije i sve više celebritizacije osoba kojima se navodno ukazuje Gospa.

Egzorcist sumnja
Odnosi se to na marijanska svetišta diljem svijeta koje je službena Crkva priznala kao mjesta gdje je Gospa ostavila traga i ovozemaljskih plodova. Time se pod posebno povećalo stavlja i Međugorje, oko kojega postoje krajnje različita stajališta kako unutar Crkve, tako i u javnosti, napose u vremenu kada se očekuje i službena uspostava posebnoga međunarodnog povjerenstva koje bi ponudilo odgovore o ovome hercegovačkom fenomenu. Kako pak navodi talijanski internetski portal koji prati zbivanja oko Svete Stolice papanews.it,, ovim bi se naputcima konačno trebalo pokazati međugorsku prijevaru i navodno djelo sotone.

To je istina i tumačenje kakvog ga, prije svih, želi predstaviti svećenik i egzorcist Andrea Gemma, koji je suradnik ovog internetskog portala. Posebno spornim smatraju desetke tisuća ukazanja u Međugorju, kao i preveliko javno djelovanje vidjelica, nasuprot gotovo potajnim elementima koji su bili ključni za svetišta u Lourdesu, Fatimi ili Mariji od Guadalupea.

“U složenijem slučaju Međugorja više od četvrt stoljeća Gospa se svaki dan ukazuje nekome od vidjelica, a jednom mjesečno upućuje poruku za čovječanstvo”, navodi papanews.it. Egzorcist Gemma je ranije otišao toliko daleko da je “međugorska ukazanja” i zbivanja s vidjelicama ocijenio diaboličkom pojavom sotone. “Ove osobe koje tvrde da su u kontaktu s našom Gospom, ali koje su zapravo inspirirane jedino i isključivo od sotone, stvaraju metež i zabunu među vjernicima za apsolutno žalosne interese i pogodnosti”, komentirao je Gemma koji je najveći protivnik Međugorja. U mjesnoj Crkvi u Hercegovini nisu informirani oko promjena ili dodataka priručniku koji bi se navodno trebao odraziti na Međugorje.

Iako je do sada u dosta navrata bilo raznih pokušaja da se ospori ili pak potvrdi autentičnost Međugorja, Sveta Stolica je krajnje oprezno reagirala oko izricanja konačnih sudova. Tako su se i riječi sadašnjeg državnog tajnika Svete Stolice Tarcisija Bertonea posve različito predstavljale, iako je diplomatski i mudro poručivao da će posebno povjerenstvo pratiti zbivanja, no da “brojna okupljanja vjernika u Međugorju zahtijevaju da se Crkva pobrine za njihovu duhovnu skrb”. Kardinal Bertone se pri tome nije upuštao u osporavanje Zadarske izjave koja govori o slučaju Međugorja, nego je iznosio stajališta, a počesto i, kao tajnik Kongregacije za nauk vjere, osobno pisao komentare oko toga treba li dopustiti hodočašće vjernika u Međugorje. Slobodno se može reći kako se davala svojevrsna prešutna suglasnost za vjernička hodočašća. I unatoč tome što se Međugorje nastojalo izbaciti sa službenoga popisa hodočasničkih mjesta za katoličke vjernike, to se pokazalo kontraproduktivnim. Tako i prvi čovjek Crkve u BiH kardinal Vinko Puljić smatra da slučaj Međugorja treba pozorno pratiti, te ga nikako ne ignorirati.

Obraćenja i vjera
“Sud Crkve će u prvome redu pratiti propovijeda li se dostojanstveno pravi nauk vjere. Drugo što će se sigurno pratiti jest kako se slave sakramenti liturgije, onda i događaji koji su stvarno tamo prisutni, a to je da su mnogi, zbog skrušenosti, doživljavali obraćenja i učvršćenje vjere. Treba razlikovati dvije razine Međugorja. Prva razina, kada se govori o ukazanjima i porukama, to će sigurno biti poseban sektor praćenja, a drugi sektor su pastoralni sakramenti, liturgija i pobožnost”, istaknuo je kardinal Puljić.

Nije nikakva tajna ni da se na Međugorje ne gleda s posve različitih gledišta unutar Biskupske konferencije BiH. Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić ustrajava u tvrdnjama da su međugorska ukazanja izmišljena, pozivajući se na brojne ocjene, ali i stav Zadarske izjave biskupa bivše Jugoslavije. 
Ovu izjavu jedni smatraju nedorečenom i nedovršenom, a drugi pak konačnim negativnim sudom.