ZAGREB - Prvu verziju državnog proračuna za 2002. godinu, koji bi trebao iznositi oko 74 milijarde kuna, saborskom je Odboru za financije i državni proračun predstavio zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Kazao je da je proračun razvojni i socijalni, restriktivan i jedini moguć te da je postavljen konzervativno, što ne može štetiti, čak ni u slučaju da trendovi budu povoljniji nego što ih Vlada projicira.
Prvi se put u proračun uključuju izvanproračunski fondovi (mirovinski i zdravstveni), ali zato Vlada planira osnivanje dvaju novih izvanproračunskih fondova - za regionalni razvoj i za razvoj i zapošljavanje - koji bi novcem od privatizacije poticali razvoj zemlje i zapošljavanje visokoobrazovanih mladih ljudi. Zastupnici su dvojili o potrebi osnivanja novih fondova. Dogodine će zbog proračunskih potreba biti uveden jedan nov porez i bit će povećana dva postojeća. Nov je porez na obvezno osiguranje automobila, a povećat će se porez na automobile. Povećat će se i trošarina na pivo.
Rastu stavke za putovanja
U to da je proračun dobro postavljen Kuštrak nije uspio uvjeriti Ivana Šukera (HDZ), koji je rekao da ga zabrinjava to što će gotovo pet milijardi kuna ostati izvan proračuna i saborske kontrole. Riječ je o novcu koji će se naći u spomenutim razvojnim fondovima te o onome od prodaje benzina, koji će se slijevati u tvrtku Hrvatske autoceste za gradnju zagrebačko-splitske prometnice.
Đuro Njavro (NZ) tražio je da se rasprava o proračunu odgodi dok se Vlada ne očituje o tome može li i Hrvatska postići to da joj Pariški klub otpiše dugove preuzete od bivše SFRJ. Kuštrak je rekao da se RH još "96. dogovorila i s Pariškim i Londonskim klubom o otplati cijeloga svog dijela saveznog duga te da je i to razlog zbog kojega je međunarodni kreditni rejting naše zemlje dobar.
Šef Odbora za financije Jadranko Mijalić (HSLS) kazao je da bi na sjednicu Sabora morali doći svi ministri braniti svoj dio proračuna i objasniti zastupnicima zašto im svima rastu stavke materijalnih troškova, zašto su stavke za reprezentaciju povećane tridesetak posto, zašto rastu stavke službenih putovanja, telefoniranja...
U općoj štednji na plaćama državnih službenika, zastupnicima nije promaknulo to da se Vladinu Uredu za odnose s javnošću planira dati pet milijuna kuna, čime bi se zaposlenima u Uredu osigurale oko 40 posto veće plaće.
Odbor za gospodarstvo jučer se bavio suzbijanjem sive ekonomije i raspravljao o izmjenama Zakona o trgovini. Kako je kazala Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva, sve pravne i fizičke osobe koje upravljaju tržnicama i sajmovima, kao i ostalim prodajnim mjestima na otvorenom, ne smiju dopustiti prodaju onima koji nisu registrirani. Poljoprivrednici nisu obuhvaćeni tim izmjenama, no za prodaju na tržnicama morat će imati potvrdu svoga grada ili općine. Dražen Kalogjera smatra da se sivo tržište ne suzbija samo kaznama, nego i da treba legalno omogućiti ono što se danas radi ilegalno.
Zlatko Mateša (HDZ) prijedlog je usporedio sa situacijom u kojoj se koncesionara autoceste kažnjava zbog toga jer se netko po njoj vozi ukradenim automobilom. Kazao je i da će biti šverca piva. Odbor je raspravljao i o sporazumu o slobodnom tranzitu kroz luku Ploče između Hrvatske i BiH. Tonči Tadić (HSP) smatra da sporazum nije potrebno potpisati te da nam ne treba Hong-Kong u Pločama.
Vjeronauk u prvom planu
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica do drugog čitanja treba uskladiti s međunarodnim konvencijama te posebno s četiri ugovora sa Svetom Stolicom, zaključak je Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, na kojemu je predsjednik Odbora Mato Arlović kazao da bi trebalo razmisliti i o iniciranju rasprave između Hrvatske i Svete Stolice o pripremi aneksa na spomenute ugovore.
Replicirao mu je Vladimir Šeks (HDZ), koji je ocijenio da se tim Arlovićevim prijedlogom želi pokriti gaf koji je napravljen u Zakonu o blagdanima. Vjeronauk u vrtićima stavljen je u prvi plan u raspravi. Dok su se jedni, poput Dorice Nikolić (HSLS), zalagali za to da o vjerskom odgoju djece trebaju odlučivati roditelji, drugi su isticali da zakon treba osigurati jednakopravnost svih vjerskih zajednica. Ljubica Lalić (HSS) smatra da nije riječ samo o pravu, nego i o obvezi roditelja da odlučuju o vjerskom odgoju djece. Pitala je hoćemo li, na primjer, legalizirati štovatelje sotone te se s tim u vezi založila za posebno pažljive odredbe pri davanju prava za osnivanje vjerskih zajednica. Mato Arlović predložio je da se razmisli o uvođenju vjerskog poreza za one koji žele organizirati svoju djelatnost na području vjerskog odgoja.
Izvještavali D. Đuretek, B. Kovač, M. Šarić