Ove će se godine na račune nešto više od milijun i dvjesto tisuća hrvatskih umirovljenika ukupno sliti 36 milijardi kuna.
Prema procjenama stručnjaka, za isplatu mirovina u 2012. goditi morat će se osigurati vjerojatno i nešto više novca. Naime, broj umirovljenika i dalje će rasti, a nakon usklađivanja u ožujku sve će mirovine porasti otprilike jedan posto (rast plaća + rast potrošačkih cijena : 2).
Novima manje mirovine
Taj porast ukupne mase mirovina donekle će obuzdati novi umirovljenici koji će malo srušiti iznos prosječne mirovine jer u sustav ulaze s četiristotinjak kuna manjim penzijama od "starih umirovljenika".
Što će s mirovinama biti u drugoj polovini iduće godine, znat će se tek kada nova vlada "otvori karte", a smjernice mirovinske politike moći će se iščitati i iz državnog proračuna za 2012. čije se donošenje u Saboru očekuje potkraj veljače.
Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i koalicijski partner novog premijera Zorana Milanovića, procjenjuje da se u mirovine neće dirati. Štoviše, kaže da je realniji scenarij laganog porasta mirovina.
– Visinu mirovina vezat ćemo za rast potrošačkih cijena. To ne treba brkati sa stopom inflacije jer ćemo indeks potrošačkih cijena formirati tako da bude što više prilagođen umirovljenicima. Znači, pratit ćemo ponajprije cijene komunalija, hrane, režija i lijekova – kaže Silvano Hrelja. A odakle nam novac za povećanje mirovina?
– Jednostavno više nećemo tolerirati poslodavce koji ne uplaćuju doprinose za svoje radnike samo zato što su do sada to mogli, a ne zato što su u stvarnim financijskim problemima. Na taj način svake se godine zamrači pet milijardi kuna – računa Hrelja. Za "utjerivanje" tih silnih milijardi neplaćenih doprinosa nužna je vrlo bliska suradnja Ministarstva financija, Porezne uprave i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). "Ako treba, neka se formira i poseban odjel u HZMO-u", predlaže predsjednik HSU-a.
Izvor blizak novoj vladi otkrio nam je još jedan alat za smanjenje proračunskih rashoda.
– Počet ćemo s revizijom svih invalidskih mirovina. Nakon "slučaja Rubala", svima je jasno da je to nužno – kaže naš sugovornik. Rezerve za uštede sigurno ima jer trenutačno imamo čak 255.369 "običnih" umirovljenika i još 57.926 branitelja koji primaju invalidske mirovine, za što godišnje izdvajamo ukupno 9,3 milijarde kuna.
Dok je kontrola "civilnih" invalida relativno jednostavna – potrebna je samo politička volja – kontrola braniteljskih invalidnina mnogostruko je teža.
Tiha revizija branitelja
Em je politički nepopularna pa čak i opasna za buduću vladu, em je prije toga nužno najprije izraditi i objaviti Registar branitelja.
– Registar ćemo sigurno izraditi. Uostalom, to je bilo i naše predizborno obećanje. Ali reviziju braniteljskih statusa te svih beneficija i invalidnina koje iz tog statusa proizlaze treba provoditi s maksimalnim oprezom i u tišini. Inače bi se digla velika buka koja bi znatno usporila taj nužan proces izdvajanja kukolja iz žita – bilo je najviše što je u ovom trenutku mogao reći naš izvor blizak novoj vladi.
Bice bolje tako svi kazu a kad mjesta zauzmu tada nas svi kradu i Lazu.