Mladi u Hrvatskoj 'otkrivaju' politiku?

Pojava mladog Ivana Vilibora Sinčića na političkoj sceni otvara pitanja o participaciji hrvatskih mladih birača. Mnogi i dalje ne razumiju političke procese, a oni koji razumiju ipak preferiraju alternativne pristupe.

Na hrvatskoj političkoj sceni su se u prošlogodišnjim izborima za Europski parlament i na nedavnim predsjedničkim izborima pojavile nove opcije za hrvatske birače, ORaH s Mirelom Holy odnosno Ivan Vilibor Sinčić iz udruge Živi zid. ORaH je u hrvatskom javnom diskursu pokrenuo teme koje do tada nisu imale glasne zagovornike, poput održivog razvoja, obnovljivih izvora energije ili proaktivne okolišne politike, dok je Ivan Vilibor Sinčić pobudio interes za vlastiti lik na predsjedničkim izborima prije svega ciljajući na probleme brojnih hrvatskih građana.

Tako je često spominjao deložacije u kojima se i sam pojavio u ulozi pomagača na terenu te si naposljetku i osigurao potporu od 300 tisuća glasova među hrvatskim biračkim tijelom. Ivan Vilibor Sinčić ima 24 godine i zasigurno je i zbog toga mnogima u prvom krugu predsjedničkih izbora bio zanimljiv, jer je novo i svježe lice na hrvatskoj političkoj sceni.

No je li Sinčić zbog svojih godina animirao mlade hrvatske birače da izađu na izbore i ima li uopće podrške među mladima? Koliko su hrvatski mladi birači uključeni u kreiranje hrvatske politike i tko im je na političkoj sceni najzanimljiviji?

Alternativnim pristupom do glasova mladih

Istraživanja koja se bave isključivo ponašanjem mladih birača vrlo su rijetka. Na osnovi nekih drugih istraživanja i rada na terenu, stručnjaci pak tvrde kako većina hrvatske mladeži ne razumije političke procese. "Generalno se može reći kako mladi pokazuju nerazumijevanje političkog pluralizma i demokratskih procesa, odnosno svoje shvaćanje demokracije vezuju uz konsenzus i crno-bijelo shvaćanje političkih procesa", smatra Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba.

Pritom spominje Istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzroku iz 2012. godine koje pokazuje kako više od trećine mladih s pravom glasa (dobna skupina od 18 do 24 godine) nije nikada glasalo, a daljnja trećina je to dosad činila vrlo rijetko. Osim toga, više od polovice mladih s pravom glasa u 2012. godini nije ni znalo koju bi političku opciju odabrali.

Dvije godine poslije, na izborima za Europski parlament ipak je primjetna promjena u ponašanju mladih birača u Hrvatskoj. Dva tjedna nakon izbora za Europski parlament 2014. godine prikupljeni su podaci o odazivu na izbore u sklopu projekta "Studija izbora za Europski parlament 2014". Danijela Širinić, suradnica Fakulteta političkih znanosti, napravila je analizu podataka za Hrvatsku koja je pokazala kako su se mladi u Hrvatskoj u većem broju odazvali na europske izbore nego na prethodne parlamentarne izbore. Zanimljivo je pritom da su oni u većem broju glasovali, s jedne strane za kandidate HDZ-a sa 48 posto i s druge za kandidate ORaH-a s gotovo 30 posto.

Mladi ne razumiju socijaldemokrate

Podrška socijaldemokratskoj ili „Kukuriku“ opciji, što su potvrdili i posljednji, predsjednički izbori, sa 18 posto više je nego suzdržana. "Sve manji broj mladeži je spreman dati svoj glas SDP-u. Ovaj trend je djelomično posljedica pojave ORaH-a koji je uspio mobilizirati mlađe građane, koji su često kritičniji prema strankama na vlasti od pripadnika ostalih dobnih skupina", objašnjava ove rezultate Daniela Širinić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Podršku OraH-u su neki mladi dali i zbog nekonvencionalnog programa, smatra Sven Janovski, apsolvent novinarstva i potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske: "Mislim da je za to primarno zaslužna Mirela Holy koja svojim alternativnim izgledom, netradicionalnim i neautoritarnim ponašanjem imponira mladima. Mladima koji su liberalnijeg društvenog svjetonazora imponirao je i tolerantan stav Holy o kanabisu, što mislim da je slučaj i kod ljudi koji, kao i ja, čak i nisu konzumenti te biljke."

Neki novi klinci

Ivan Vilibor Sinčić, 24-godišnjak koji je na prošlim lokalnim izborima predvodio listu Saveza za promjene u Karlovcu tada nije uspio polučiti zamjetne rezultate, no na predsjedničkim izborima to se promijenilo. Ima li podršku među mladima, može se samo špekulirati, no jedno je sigurno, većini građana je Sinčić prije predsjedničkih izbora bio potpuni anonimac, što mu je dalo plus pokraj postojećih kandidata etabliranih i istrošenih opcija. "Vjerojatno je da je Sinčić, slično OraH-u na izborima za Europski parlament, privukao dio mlađeg biračkog tijela koji inače apstinira na izborima jer ih ne privlače tradicionalne vrijednosne orijentacije i političke podjele koje su dominirale svim kampanjama do sada", kazala je Širinić za Deutsche Welle.

Još jedan mogući razlog Sinčićeve potpore među biračkim tijelom leži i u samoj prirodi predsjedničkih izbora. Manji broj kandidata daje dovoljno medijskog prostora za predstavljanje političkih ideja široj javnosti, a time posljedično i privlačenje novih kandidata. Je li 24-godišnji predsjednički kandidat potaknuo mlade da se uključe u političke procese, postat će jasno već na sljedećim, parlamentarnim izborima. Kako spomenuta istraživanja pokazuju, mladi od 18 do 24 godine u Hrvatskoj uglavnom ne sudjeluju u političkim procesima. "Ja nisam nikada glasovao iz uvjerenja već zato što je to 'manje zlo' i imam osjećaj da je tako većini mladih, barem onima koji izlaze na izbore", kazao je apsolvent Sven Janovski.

Slično govori i diplomirani student politologije Tomislav Leko. Nada se da će ove novosti u obliku OraH-a i predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića dovesti do trenda promjena, što bi automatski dovelo i promjena kod etabliranih političkih opcija u Hrvatskoj. "Možda bi onda te promjene u stranačkim strukturama mogle dati veću ulogu mladima i profilirati ih pa da se i oni aktivno uključe u političke promjene", kazao je Leko i dodao da bi budućnosti hrvatskog društva najviše godilo profiliranje većeg broja kvalitetnih mladih kandidata koji bi se uključili u političke promjene. Jer, kako smatra ovaj mladi politolog, tako bi se štitili interesi mladih birača, kojima bi onda i politika postala atraktivnija.

>> 'Potpuno je druga stvar kada netko na utakmici viče 'Sieg Heil' od 'Za dom spremni''