Kakav smo naraštaj mladih odgojili u Hrvatskoj u trenutku kad su pred nama odlučujuće godine priprema i ulaska u Europsku uniju? Opsežan odgovor na to pitanje daju rezultati velikog istraživanja, nastalog ispitivanjem 2000 mladih od 15 do 29 godina, zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, u zborniku radova koji je uredila sociologinja Vlasta Ilišin, a uz nju su autori još i Damir Grubiša, Dunja Potočnik, Furio Radin i Ivona Mendeš. Razgovori su obavljeni početkom 2004. godine, u trenutku kad se očekivao “avis”, a glavni cilj bio je istražiti odnos mladih prema Europskoj uniji, posljedicama integracije Hrvatske i odnos prema europskim vrijednostima.
No, vrlo su zanimljive i osobine naraštaja koji dolazi. Naime, iz nekoliko se točaka istraživanja dade iščitati da se i nismo iskazali omogućujući mladima da budu što bolje opremljeni na pragu Unije. U pet godina, od 1999. do 2004. godine, naime, znatno je pao obuhvat mladih u bilo kojoj organizaciji i udruzi. Čak 4 posto manje bavi ih se sportom, 7 posto manje kulturom i umjetnošću, 1,5 posto manje ih je u političkim strankama, 3 posto manje u udrugama mladeži. Dva su moguća uzroka: roditelji imaju sve manje novca za slobodne aktivnosti, jer više ništa nije besplatno, a uzrok može biti i u velikom opterećenju školom, koja ostaje podjednako opsežna unatoč smjeni ministara. Mladi danas mahom govore engleski, 44 posto, što je triput više nego stariji, ali i 6 do 10 posto manje nego u EU, govore i njemački, 11 posto, no ostali jezici – francuski, španjolski, ruski, gotovo su posve nestali iz Hrvatske. Dva strana jezika u osnovnoj školi zato su očito nužna.
Nesklonost štrajku
U posljednjih pet godina mladi su se nešto približili prihvaćanju autoritarnog modela vladanja, pa ih, primjerice, čak 43 posto kaže da građani nemaju pravo na štrajk ako time ugrožavaju javni red, samo 71 posto misli da demokracija nije zamisliva bez opozicije, a čak 45 posto kaže da zadaća opozicije nije kritiziranje vlade, nego podržavanje njezina rada.
– Mladi preferiraju harmoniju u političkim odnosima, što implicira i težnju prema beskonfliktnom društvu. Zahtjevi za podređivanjem interesa pojedinca kolektivu svjedoče o nerazumijevanju političkog natjecanja te o nespremnosti da se politika promatra kao umijeće kompromisa – komentira rezultate dr. Ilišin, te napominje da je obrazovanje u nas očito manjkavo na tom području.
Kao i stariji, i mladi najviše vjeruju Crkvi, ali u njih je na drugom mjestu – televizija, s dvostruko više “vjernika” od Sabora ili Vlade. No, Mesić stoji dobro, na četvrtom mjestu, tik iza – radija... Kad je riječ o spolnim odnosima, mladi su listom – s 92,6 posto – za seks prije braka, dok je među starijima nešto manje liberalnih, 82 posto. No, homoseksualni brakovi među mladima u Hrvatskoj imaju samo 17 posto podrške, a u Europi 41 posto. No, Europljani jače podržavaju prisilnu kastraciju pedofila. Mladi Hrvati jače se od Europljana oslanjaju na pomoć obitelji i prijatelja.
Odlazak iz Hrvatske
Kad je riječ o ljudskim pravima, mladi nešto manje od starijih podržavaju sva ljudska prava, od prava na obrazovanje i rad do prava žena, te sa samo 44 posto podržavaju pravo na azil. Prema mišljenju mladih, ostvarivanju ljudskih prava u Hrvatskoj najviše pridonose mediji, pa onda Crkva, Vlada, predsjednik države, a najmanje, zanimljivo, oporba i pravosuđe. Koliko se mladi ponose time što su Hrvati? I odgovor je na to pitanje zanimljiv, jer je 73 posto mladih Hrvata ponosno, što je čak 13 posto manje od prosjeka EU. Sličan postotak kao Hrvati pokazuju mladi u Njemačkoj, među kojima se četvrtina osobito ili uopće ne ponosi svojom nacionalnošću.
Najviše ponosa pokazuju Irci, Grci, Finci, Slovenci, oko 97 posto. Zabrinjavajuće je što čak 26 posto mladih kaže da bi se iselili iz Hrvatske zauvijek, što je pet posto više nego 1999. godine, a sve ih je manje koji o tome uopće ne razmišljaju. O iseljenju najviše razmišljaju stanovnici malih gradova, a najmanje na selu, te visokoobrazovani i oni s trogodišnjim stručnim obrazovanjem, dakle oni koji su u Hrvatskoj uspjeli naći posao.
Profil hrvatske mladeži
U Hrvatskoj je 903.000 mladih, ili 20 posto ukupnog stanovništva, u dobi između 15 i 29 godina
– obrazovna se struktura popravlja, ali je obrazovanje manje dostupno nižim slojevima i mladima na selu
– sužen izlazak iz socijalnog statusa roditelja: otac i sin često imaju isti stupanj obrazovanja
– mladi skloni glasovati kao i roditelji
– mladi nisu politički subjekt
– u posljednjih pet godina znatno je palo sudjelovanje mladih u bilo kakvoj organizaciji ili udruzi, čak i u sportu
– 44 posto mladih govori engleski, no to je još 6-10 posto manje nego u Europskoj uniji, a francuski, ruski, španjolski vrlo rijetko
– svojom pripadnošću nacionalnom identitetu ponosi se 73 posto mladih, što je čak 13 posto manje nego u EU
– mladi Hrvati nešto su konzervativniji nego mladi u Europi, pa znatno manje pristaju na homoseksualne brakove, ali su zato liberalniji prema seksu prije braka, za koji je listom – 92,6 posto