Mnogi drže da je korov, a mi smo odlučili sijati koprivu!

Mnogi je smatraju običnim i nepotrebnim korovom, ali kopriva može biti i te kako korisna, a i unosna biljka. Shvatila su to i šestorica članova Poljoprivredne zadruge Glina-eko te se odlučila na hrabar potez.

Milan Kosić, Vlado Mužić, Mirko Gašljević, Danko Čepelak i Dragan Dukić, naime, na četiri lokacije u Malom Gradcu, Viduševcu, Maji i Roviškoj, na više od sedam hektara površine, umjesto uobičajenih kultura zasadili su koprivu.

– Nakon konzultacija sa stručnjacima u Uredu za poljoprivredu Sisačko-moslavačke županije te proučavanja potrebne literature i slaganja ekonomske računice, zaključili smo da je, umjesto uobičajenih kultura, mnogo bolje sijati ljekovito bilje. Kako na vrijeme nismo obavili pripremu zemlje za vrste koje smo željeli, odlučili smo se ove godine za koprivu – objašnjava Vlado Mužić, upravitelj zadruge. Zemlja na kojoj su zasijali koprivu nije obrađivana 15 godina, pa je ekološki iznimno prihvatljiva. Od prvoga dana zapisuju sve što rade i precizno evidentiraju promjene, pa će put od sijanja do plasmana na tržište biti pomno zabilježen i pomoći im za ubuduće.

– Za tržište se ne brinemo. Ne samo Hrvatska, već i Europa, nemaju ni približno površina pod koprivom koje su potrebne, a prema svim proračunima, plantažni uzgoj te biljke donosi deset puta veću zaradu od, primjerice, kukuruza, ječma i drugih standardnih kultura – ističe Mužić.

Njegov kolega Milan Kosić dodaje kako se, prije nego što je krenuo u posao s koprivama, dobro informirao.

– Stoga sam siguran da u njega ulazim bez imalo rizika. Zasijao sam koprivu na dva hektara u Maji, a za sljedeću sezonu pripremit ću još šest hektara zemlje za druge ljekovite biljke, poput kadulje, mente i melise. Krajnje je vrijeme da se ovaj poljoprivredni kraj oplemeni kulturama i te kako potrebnim farmaceutskim industrijama Hrvatske i Europe, jer je kvaliteta ovdašnje zemlje, zraka i vode sigurno bez premca u cijeloj Europi – zaključuje Kosić.

Po jednom hektaru moguće je, uz srednje povoljnu sezonu, ubrati od osam do deset tona zelenog lista koprive, a nakon sušenja, ista količina teži do dvije tone. U Hrvatskoj postoji nekoliko velikih otkupljivača suhog lista koprive, a ako je riječ o prvoj klasi, cijena dostiže i 10 kuna po kilogramu. Uz povoljne agrometeorološke uvjete, na jednom hektaru koprive moguće je ostvariti prihod od 15 do 20 tisuća kuna, no on je veći ako je uzgajivač ponudi na inozemnom tržištu, i te kako zainteresiranom za tu biljku, posebice ako dolazi iz ekološki čistih područja.

Kao ljekovitu biljku ljudi su koprivu počeli koristiti vrlo rano. Čajeve i jela od koprive spravljali su još stari Germani, Grci i Rimljani, a u srednjem vijeku o toj se biljci znalo gotovo sve. Kod Germana je bila simbol boga munje, čiji bljesak također žari i pali, pa narod od tada vjeruje da munja neće udariti u koprivu. Odatle i izreka "Neće grom u koprive!". Sadrži kalcij, kalij, željezo, fosfor, vitamine C i A i organske kiseline. Dokazano je da liječi slabokrvnost, išijas, reumu, neuralgiju, nizak krvni tlak, te jača pluća, želudac i jetru.