susret europskih čelnika

Na summitu Berlinskog procesa EU zapadnom Balkanu nudi pristup zajedničkom tržištu

Foto: Florion Goga/REUTERS
Berlin Process, leaders' summit in Tirana
Foto: Florion Goga/REUTERS
Berlin Process, leaders' summit in Tirana
Foto: Florion Goga/REUTERS
Berlin Process, leaders' summit in Tirana
Foto: Florion Goga/REUTERS
Berlin Process, leaders' summit in Tirana
17.10.2023.
u 17:15
U Tiranu su, među ostalima, stigli predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, njemački kancelar Olaf Scholz i albanski premijer Edi Rama
Pogledaj originalni članak

Dolazak najviših europskih dužnosnika na summit Berlinskog procesa u Tirani u ponedjeljak, prvi koji se održava u nečlanici Unije, sugerira da problem zapadnog Balkana i potrebe njegove ubrzane integracije u Europsku uniju, unatoč još jednom ratu što je izbio u europskom susjedstvu, ostaje visoko na europskoj agendi. U Tiranu su u ponedjeljak, uz čelnike zapadnobalkanskih zemalja koje žele postati članice Europske unije, stigli njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Hrvatsku je na summitu zastupao premijer Andrej Plenković.

Berlinski proces pokrenula je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel 2014. u cilju brže integracije zapadnobalkanskih zemalja u EU, što je bio njemački odgovor na geopolitičku krizu zbog ruske aneksije Krima i invazije na Ukrajinu, čime je Njemačka pokušala smanjiti utjecaj Rusije na zapadnom Balkanu. Međutim, pompozno predstavljena inicijativa dosad je dala mršave rezultate, a predsjednica Europske komisije najavila je u Tirani da je Unija spremna zapadnobalkanskim ekonomijama ponuditi pristup zajedničkom europskom tržištu, za što su nužne reforme i zajedničko regionalno tržište, kao i novi investicijski paket EU – novi plan rasta – koji ima potencijal udvostručiti ekonomije zapadnobalkanskih zemalja u sljedećih deset godina.

Ti su prijedlozi u skladu s francusko-njemačkim planom faznog proširenja EU kroz različite stupnjeve članstva, čime se osigurava integracija na različitim područjima. Fazno proširenje, koje će omogućiti da buduće članice sudjeluju u pojedinim europskim politikama i prije formalnog pristupanja, zasigurno je bilo i jedna od glavnih tema summita.

Domaćin summita i albanski premijer Edi Rama, međutim, skeptičan je prema najavama proširenja EU do 2030. godine, rekavši u intervjuu Euractivu da sadašnji čelnici europskih institucija ne mogu davati takva obećanja s obzirom na to da već sljedeće godine, nakon europskih izbora, većina njih neće više biti na tim pozicijama, a ne vjeruje i da će se Ukrajina i Moldavija pridružiti Uniji prije zapadnobalkanskih zemalja.

POVEZANI ČLANCI:

suočili se na izborima

Dvojica egoista koja su posvađala Poljsku: Tusk i Kaczyński u svađi su posljednja dva desetljeća

Kaczyński je tvrdi desničar, a predvodi stranku na vlasti od 2015. i često ga se uspoređuje s mađarskim liderom Viktorom Orbánom. No, osim što je desničar u mnogim društvenim pitanjima – u pogledu imigracije ili položaja nacionalnih država u Europskoj uniji – u ekonomskim je temama vrlo često dosljedni ljevičar. Takva je i njegova stranka. S druge strane, Tusk je bio premijer od 2007. do 2014., i općenito ga se smatra nešto liberalnijim političarom od svog rivala. Uvjereni je europejac koji obećava da će dan nakon eventualnog dolaska na vlast deblokirati europske fondove od čak 35 milijardi eura koji su alocirani za Varšavu, ali ih vlada ne može koristiti jer joj europske institucije to onemogućuju tako dugo dok ne popravi stanje vladavine prava. Šefa oporbe Tuska analitičari nazivaju i karijeristom i makijavelistom

Iako je sastanak u Tirani bio prvi sastanak europskih i balkanskih čelnika nakon nedavnog oružanog incidenta na sjeveru Kosova, koji još nije dobio svoj politički epilog, to pitanje nije bilo tema formalnog dijela sastanka, ali je o terorističkom incidentu u Banjskoj i stabilizaciji situacije u regiji sigurno bilo riječi u neformalnim razgovorima koji su se odvijali u Tirani. Osim pogoršanja odnosa Beograda i Prištine, kao i slijepe ulice u koju je zapao dijalog Srbije i Kosova – zbog čega se u pojedinim europskim zemljama i Bruxellesu sve više govori o radikalnoj promjeni pristupa pri rješavanju tog problema – europski čelnici sigurno nisu bili zadovoljni ni razvojem situacije u Crnoj Gori, gdje se nekoliko mjeseci nakon parlamentarnih izbora i pobjede formalno proeuropske opcije najavljuje ulazak prosrpskih i proruskih radikala iz koalicije.

Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u buduću vladajuću koaliciju. Riječ je o radikalnom zaokretu u odnosu na izborna obećanja pobjedničke stranke Europa sada crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića i mandatara Milojka Spajića, s obzirom na to da čelnik ZBCG-a Andrija Mandić, inače četnički vojvoda, ima sasvim druge prioritete: izlazak Crne Gore iz NATO-a, opoziv priznanja Kosova, približavanje Rusiji i ukidanje sankcija što ih je Podgorica uvela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. 

>> VIDEO Milorad Dodik izvrijeđao američkog veleposlanika u BiH

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BI
bikica7
15:07 30.10.2023.

Tomaseviću, nećeš dokle hoćeš. Jer, ničija nije dogorjela do kraja, neće ni tvoja.

IL
ilustrator
17:55 17.10.2023.

bogu hvala da smo se izvukli iz balkanske kaljuže.