Nacrt Strategije prometnog razvitka loš 
je i nestručan!

Nacrt Strategije prometnog razvitka Hrvatske dobit će jako loše ocjene recenzenata koji ovih dana iščitavaju taj dokument, a koji su za Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izradili Španjolci i Mađari iz tvrtki IDOM Ingenieria y Consultoria S.A. i OTP-Hungaro projekt. Prema riječima stručnjaka s kojima smo razgovarali, nacrt Strategije izrađen je nestručno, šlampavo i ima brojne nedostatke. A izradu te strategije platit ćemo 331.900 eura.

Opisna analiza

Osnovna je zamjerka naših sugovornika nacrtu Strategije, koji je napisan na čak 434 stranice, ta što izrađivači nisu opće prikupili sve podatke o prometu i da je analiza opisna. A to znači da uopće nema prognoze prometa do 2030. godine, vrijeme do kada se odnosi Strategija, a nema čak ni prave analize stanja. Koliko su izrađivači bili površni u pisanju nacrta Strategije, naši sugovornici pokazuju primjerom da je na svakom mjestu na kojem se spominje Žuta Lokva to mjesto napisano – Suta Lokva. Križevci su pak u tom dokumentu preimenovani u Kricevci. Izrađivači Strategije postavili su čak 19 ciljeva koji se trebaju ostvariti do 2030. godine, no naši se sugovornici čude tako velikom broju ciljeva te samim ciljevima.

Pa tako je poseban cilj poboljšavanje povezanosti Zagreba i Karlovca te Zagreba s Križevcima i Varaždinom, a osim Rijeke, ostali se gradovi ne spominju. Stoga se prometni stručnjaci pitaju zašto među ciljevima nema Splita i Osijeka, primjerice.

Na to koliko je površno napravljen nacrt Strategije, a ima čak i nevjerojatnih pogrešaka, naši sugovornici upozoravaju i primjerom riječke pruge za koju se u Nacrtu navodi da je visoko iskorištena!? Naime, imalo upućeni u hrvatski željeznički promet znaju da je riječka pruga slabo iskorištena, daleko ispod svojih kapaciteta.

– No, ni u ovom slučaju nigdje se ne navode brojke, koliko se to tona preveze tom prugom, koliko će se prevoziti u budućnosti – upozorava jedan naš sugovornik. On upozorava i na podatak iz Nacrta da je broj putnika na željeznici u Hrvatskoj pao 45 posto.

– Ali ne objašnjava se zašto se dogodio tako velik pad. A dogodio se jer su ZET i HŽ ukinuli zajedničke karte, no to izrađivači Nacrta očito ne znaju i ne pitaju se zašto se dogodio tako velik pad – primjećuje prometni stručnjak.

Recenzenti navode i da se, primjerice, u odjeljku o zračnom prometu navode samo dvije brojke, broj putnika iz 2009. i 2012. godine. 
Strategiju su radili ljudi koji ne poznaju situaciju u Hrvatskoj, kažu naši sugovornici, pa je tako moguće da u povezivanju ciljeva i mjera povežu i aerodrom Mali Lošinj s dionicom autoceste Vrgorac-Ploče.

Mali Lošinj i Vrgorac

– Kakve veze imaju oni međusobno? Pa izrađivači Strategije uopće ne znaju koliko malo putnika ima aerodrom na Malom Lošinju, a to pokazuje i tablica u kojoj su kod tog aerodroma naveli da podaci nisu dostupni!? – čudi se jedan naš sugovornik. Dodaje da se u tablicama uglavnom navodi kako se brojke mogu dobiti ili da ne postoje, iako se neke mogu lako dobiti poput onih o broju putnika na aerodromima pa i na Malom Lošinju.

– U Nacrtu Strategije nigdje nema budućnosti, a njome se bavi. Imate samo postojeće stanje, i to brojke iz 2012. godine, a i tu ima dosta nedostataka. Nacrt će dobiti vrlo loše ocjene, ovo je bačen novac – kažu naši sugovornici. U Ministarstvu pak kažu da su, osim Strategije koja je još u izradi i sufinancira se iz fondova EU, već izrađeni nacrti šest sektorskih prometnih strategija, vrijedni 190.320 eura. Završetak izrade nacrta Strategije očekuje se krajem srpnja ove godine kad se izrađeni dokument šalje Vladi RH na usvajanje.

>>Glavne primjedbe iz Bruxellesa: U čemu smo najslabiji, a u čemu nejasni