Danas se u Rusiji oporbenom političaru može dogoditi bilo što u bilo kojem trenutku, rekao je u intervjuu Večernjem listu Grigorij Javljinski, najpoznatiji ruski liberal i oporbenjak. U Rusiji su održani predsjednički izbori na kojima je i prije objave rezultata bilo jasno da će pobijediti Vladimir Putin. Javljinski se kandidirao za predsjednika više puta, posljednji put 2018., no ovoga puta to nije želio jer, tvrdi, ovo "nisu izbori, već plebiscit". Sada inzistira na trenutačnoj nužnosti sklapanja sporazuma o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, o čemu je prije nekoliko mjeseci razgovarao i s Putinom.
"Putin me pažljivo slušao, postavio mnoga pitanja, ali nije odgovorio ništa o toj temi", tvrdi. Javljinski je ekonomist koji je postao poznat još krajem 1980-ih nakon izrade plana prelaska na tržišno gospodarstvo, no on nije proveden. Osnovao je početkom 1990-ih liberalnu stranku Jabuka koja je do sredine 2000-ih imala zastupnike u Dumi, no u međuvremenu joj je popularnost opala, barem prema službenim rezultatima izbora u koje mnogi sumnjaju. Jabuka je na izborima u 1990-ima bila snažna, a 1996. je Javljinski bio četvrti na predsjedničkim izborima, s više od 7% glasova. Još u ljeto 2021. Javljinski je javno upozoravao da vjeruje da će Vladimir Putin pokrenuti rat u Ukrajini što se pokazalo točnim. O svojim predviđanjima govorio nam je u prethodnom intervjuu 2022., kada nam je izrekao i upozorenje: "Da, mislim da bi Putin mogao koristiti nuklearno oružje, i o tomu se mora razmišljati ozbiljno."
U listopadu ste imali sastanak s Vladimirom Putinom. O čemu ste razgovarali? Kako je sastanak prošao? Što vam je Putin rekao?
Glavna je tema razgovora bio prijedlog o nužnosti zaključenja sporazuma o prekidu vatre u rusko-ukrajinskom konfliktu. Cilj je zaustaviti gubitak života i destrukciju velikih razmjera. Svi pregovori o proceduri o krajnjem rješenju morali bi se održati tek nakon potpisivanja ovog sporazuma. Pregovori mogu trajati koliko god bude potrebno, ali ljudi ne bi trebali umirati. Sastanak je trajao sat i pol. Vladimir Putin je pozorno slušao, postavio mnoga pitanja, ali nije odgovorio ništa o toj temi.
Uvjereni ste u potrebu sklapanja trenutačnog prekida vatre. Mislite li da bi ga Putin bio spreman prihvatiti? Bi li Ukrajinci to bili spremni?
Ne znam bi li se Putin složio ili ne bi, ali ako ne pokušate i ne radite ništa kako biste to postigli, ne postoji šansa za to, a ljudi umiru svakog dana. Za Ukrajince ovo je pitanje kritično važno od jeseni 2022. godine. Upravo zato iskusne vojne osobe otada govore o tomu, primjerice general američke vojske Mark Milley, šef Združenog stožera američkih snaga od 2019. do rujna 2023., i prije toga 39. šef osoblja američke vojske. To isto tako razumiju istraživačke organizacije svjetske klase koje su razvile strateška rješenja u svjetskoj politici kao što je, primjerice, RAND. Pogledajte publikaciju Samuela Charapa, vodećeg političkog znanstvenika u korporaciji RAND i koautora knjige "Svi gube: ukrajinska kriza i destruktivna borba za postsovjetsku Euroaziju". Ključni donositelji odluka i mnogi novinari ne razumiju kritičku potrebu za prekidom vatre. Krvavi trošak tog neshvaćanja vrlo je visok.
Kako bi vaš mirovni plan izgledao u praksi?
Besmisleno je razgovarati o tomu sada. Najprije, prekid vatre. Zatim svi pregovori i planovi. Sadržaj će uvelike varirati ovisno o tomu kada se uspostavi prekid vatre.
Kada ste razgovarali s Putinom, kakav vam se činio? Neki ljudi na Zapadu vide ga kao iracionalnu figuru, drugi misle da je nevjerojatno kompetentan. Kako se po vašem mišljenju on osobno promijenio?
Putin je tijekom tog razgovora bio potpuno isti kakav je bio u svih ovih 25 godina kad sam imao prilike razgovarati s njime.
Rusija prolazi kroz još jedne predsjedničke izbore. Zašto ste odlučili ne kandidirati se? To ste učinili 2018., ali dobili ste samo 1% glasova.
Sada u Rusiji to nisu bili izbori – to je plebiscit. Ne postoji natjecanje i nema izbora u toj proceduri. Nema ničega u čemu se može sudjelovati. Te 2018. sudjelovao sam na izborima samo kako bih upozorio zemlju i svijet na ono što slijedi. Usput rečeno, govorio sam o tomu od 2014., čak i prije. Specifično i uporno sam upozoravao na nadolazeći vojni konflikt između Rusije i Ukrajine u ljeto 2021. godine. Nitko u Rusiji ili u inozemstvu nije to htio čuti – zato mi je pripisano 1% kako bi to pokazalo nekonzistentnost upozorenja. Sada svatko plaća za svoju gluhoću i sljepoću.
Imate li osjećaj da je Rusija depolitizirana, kako su neki autori već zaključili? Koliko je to pridonijelo tome da neki Rusi, možda čak i većina, podržavaju rat?
Da, ljudi u Rusiji žive u atmosferi neosporene državne propagande i znatnog straha. Dodatno, desetljećima su bili uvjereni da ništa ne ovisi o njima. Vlasti i mediji to su ostvarili. Kao rezultat, ljudi kategorički ne vjeruju da mogu utjecati na bilo što u politici. Reforme koje su u Rusiji provedene u 1990-ima izvedene su tako da novo rusko društvo nije poprimilo oblik.
Kako se osjećate kao oporbeni političar u današnjoj Rusiji, posebno nakon smrti Navaljnog? Jabuka je danas praktički jedina liberalna i oporbena stranka kojoj je dopušteno da uopće postoji u državi. Što mislite zašto se Putin pristao susresti s vama?
Stvarnost je da se danas bilo što može dogoditi oporbenom političaru u Rusiji u bilo kojem trenutku. Tako se mi osjećamo. Danas, Jabuka egzistira i radi najbolje što može, ima na tisuće članova stranke. Nepoznato je što će se dogoditi posljednjoj oporbenoj demokratskoj stranci nakon izbora 17. ožujka. U svakom slučaju nećemo se odreći svojih stavova i političke pozicije.
Kako gledate na Navaljnog sada? Imali ste uspone i padove u vezi s njime: bio je član vaše stranke, ali ste ga nakon toga također opisali kao nacionalista.
Njegova je smrt tragedija i jako nam je žao njegove obitelji i prijatelja. Politički, imali smo i još uvijek imamo kategoričke fundamentalne razlike u odnosu na njega. Ali sada nije vrijeme govoriti o tomu.
Kao oporbeni lider, što mislite koji je najbolji način za promjenu Putinove vlade? Masovni prosvjedi, izbori, drukčije organizirani izbori, govorenje istine...?
Samo ruski narod može promijeniti trenutačnu vladu kada i ako počne razumijevati značenje toga te bude li želio promjenu perspektive za svoju djecu i unuke. Oporbeni političari obvezani su govoriti istinu. To je njihova uloga i zadatak sada. Međutim, tu je i pitanje hoće li političari razumjeti esenciju i uzroke toga što se događa. U kontekstu rastućeg zasljepljujućeg i zaglupljujućeg utjecaja društvenih mreža, to je vrlo teško. Zato postoji mnogo opasnih besmislica u politici i ljudi ponekad ne mogu razlikovati istinu od besmislica i fantazija. Uzgred rečeno, to se ne odnosi samo na Rusiju.
Kada se osvrnete, imate li osjećaj da vas rat u Ukrajini na bilo koji način podsjeća na ratove u bivšoj Jugoslaviji? Čini se, da kada ste vi i vaša stranka Jabuka bili najsnažniji u pogledu političke podrške, Rusija je imala političke probleme, a Hrvatska ratne. Sada je situacija obrnuta.
Teško mi je i bolno uspoređivati. Katastrofalan rat bjesnio je u bivšoj Jugoslaviji gotovo deset godina. Tragično, tada nije bilo moguće izbjeći masovno umiranje zajedničkim naporima. No u jugoslavenskoj tragediji, barem na razini deklaracija, ljudski su životi bili važni za vodeće političke snage euroatlantskog svijeta. Sada to ne vidimo, već vidimo nedostatak pristupa koji se fokusira na ljudske živote. U jesen 1998. i na početku 1999. zagovarao sam prevenciju otvorenog rata u bivšoj Jugoslaviji, i tražio, prije svega, od ruskog vodstva, Jeljcina i Primakova, da predlože američkom predsjedniku Clintonu potpuno različite poteze kako bi se spriječio nastavak krvoprolića na velikoj razini, naročito u situaciji s Kosovom. Pa ipak, čak i tada, utjecajni političari često su više brinuli za neke scenarije koje su sami proizveli, a nisu mnogo obraćali pozornosti na smrti ljudi. Poslije, do ljeta 1999., morali su doći do razumijevanja do kojeg su morali doći znatno prije. Sada očito potreban i apsolutno jasan poziv na prekid vatre nije prihvaćen i događaji se razvijaju u drukčijem, vrlo opasnom smjeru.
FOTO Putinova 'Sotona' nanišanila je 14 meta: Ako dođe do nuklearnog rata, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
To bi bilo, kao da je predsjednik Tuđman prije "Oluje", pozvao k sebi najpoznatije hrvatske liberale, pa ih pitao za mišljenje o tome...