ŠTETA NA BANIJI 5,5 MILIJARDI EURA

Najviše stradali stambeni objekti, izravna šteta je 2,5 milijardi eura

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Puste osunčane ulice Petrinje nakon potresa
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Puste osunčane ulice Petrinje nakon potresa
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Petrinja: Prošlo je dva mjeseca od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji
19.03.2021.
u 15:25
Šteta na prometnoj infrastrukturi je oko milijardu kuna, a od javnih ustanova najgore su prošle škole i vrtići s 1,2 milijarde kuna izravne štete
Pogledaj originalni članak

Zagrebački 11,6 milijardi eura, a banijski 5,5. Ukupno: gotovo jedan državni proračun. Štete su to od potresa koji su protekle godine uzdrmali Hrvatsku, a koju sljedećih dana očekuje ponovna prijava na Fond solidarnosti Europske unije, kako bi se dio sredstava za obnovu namaknuo i za sanaciju od potresa na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.

Pet i pol milijardi eura, odnosno 41,6 milijardi kuna iznos je koji je jučer objavio ministar graditeljstva Darko Horvat, čije je ministarstvo, u suradnji s onim za regionalni razvoj i fondove EU te s konzultantima Svjetske banke napravilo procjenu štete na Baniji. Dvanaest tjedana od nepogode rok je do kojeg Fond solidarnosti prima prijave pa će se s aplikacijom požuriti, a očekivano, najviše su, u potresima 28. i 29. prosinca, stradali objekti namijenjeni za stanovanje. Od 5,5 milijardi eura, šteta na zgradama i kućama procijenjena je na gotovo 2,5 milijardi, što je otprilike 19 milijardi kuna, s tim da se i trošak privremenog smještaja penje na nešto manje od 370 milijuna eura ili 2,8 milijardi kuna.

Stradala je, naravno, i infrastruktura, najviše prometna, u kojoj je šteta oko milijardu kuna, ali i javne ustanove. Što se potonjih tiče, najgore su prošle škole i vrtići jer izravna šteta na njima je 1,2 milijarde kuna, a tek za nekoliko milijuna kuna manje stradala je javna imovina zajednice i uprave.

Šteta u zdravstvu iznosi oko 950 milijuna kuna, a u poljoprivredi ona je otprilike 600 milijuna kuna. Nastradali su i poslovni prostori, za dvije milijarde kuna, dok se trošak čišćenja i spasilačkih službi procijenio na ukupno 1,4 milijarde kuna. Vratimo li se malo na početak i usporedimo zagrebački i banijski potres, posve je jasno da je šteta od posljednjeg upola manja, što je i posve logično usporede li se nekretnine, odnosno stambene zgrade u kojima uglavnom žive Zagrepčani te kuće na Baniji. Podsjetimo, za zagrebački potres iz Fonda solidarnosti stigla je 5,1 milijarda kuna, a oko 2,3 milijarde očekuju se sad za Baniju.

– To je nešto više od 300 milijuna eura, a pokušat ćemo elaboracijom doći i do nešto veće brojke. Nakon što Europska komisija to verificira, očekujemo isplatu predujma – rekao je jučer ministar Horvat uoči sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti, koji će se uputiti Europskoj komisiji.

Odgovarao je i na pitanje kako je zadovoljan brzinom obnove u Zagrebu.

– Obnova će započeti prije nego što se dogodi obljetnica potresa. Moram priznati da na katastrofu ovakvih razmjera nismo bili spremni, ali preustrojili smo sustav i donijeli potreban zakon kako bismo omogućili obnovu, osnovali smo i Fond za obnovu – rekao je ministar Horvat pa dodao kako, zbog nekih preinaka u zakonu, obnova u Zagrebu “nije krenula onako kako je planirano”.

Podsjetimo još da je na Baniji, prema trenutačnim informacijama, prijavljeno 37.512 objekata s oštećenjima, a pregledano 31.550. Crvenu naljepnicu, odnosno oznaku “neuporabljivo” dobilo je njih 4009, a žuta s oznakom “privremeno neuporabljivo” stoji na 6918 objekata.  

>> VIDEO Prosvjed građana Petrinje zbog spore obnove grada nakon potresa

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar TheJack
TheJack
15:46 19.03.2021.

Ovu procjenu valja podijeliti namanje sa dva, cisto da se ne bi ona druga polovica "podijelila".