Ne bude li nove vlade, od travnja blokada isplate plaća i mirovina

Iduća četiri i pol mjeseca ne bi trebalo biti nikakvih zastoja u financiranju proračunskih obveza, no novi saziv parlamenta mora do kraja ožujka 2016. godine izglasati proračun za cijelu godinu kako se, prvi put u povijesti, ne bi dogodila blokada isplate plaća, mirovina, socijalnih naknada i svih ostalih proračunskih davanja. Slično kao i kod prethodnih smjena vlasti koje su bile na isteku jedne kalendarske godine, Milanovićeva je vlada donijela odluku o privremenom financiranju za prva tri mjeseca iduće godine po kojemu će državni proračun od siječnja do kraja ožujka potrošiti 30 milijardi kuna. Privremeno financiranje nije idealno rješenje jer se njime preslikava potrošnja iz prva tri mjeseca prethodne godine, no to je jedini način da se novoj vladi ostavi mogućnost da sastavi proračun u skladu s izbornim programom i očekivanjem birača.

Rizici hladnog pogona

Naši zakoni kažu da se privremeni proračun može donijeti samo jednom u godini, i to isključivo za prva tri mjeseca sljedeće godine jer se pretpostavljalo kako su tri mjeseca sasvim dovoljna da se formira nova vlada u slučaju političkih potresa u parlamentu ili smjene vlasti.

U postojećim propisima nema odgovora na pitanje što s proračunom za cijelu 2016. godinu ako se kojim slučajem još jednom raspišu parlamentarni izbori, koji se u najboljoj varijanti ne bi mogli održati prije travnja iduće godine. U Ministarstvu financija kažu da ni pravnici nisu posve sigurni kako premostiti taj problem. Uz više nego slobodnu interpretaciju zakona, jedino što bi se moglo učiniti je da tehnička vlada pripremi još jedan tromjesečni proračun za razdoblje od travnja do kraja lipnja i predloži ga zastupnicima koje smo izabrali prošlu nedjelju. Taj drugi zaredom privremeni proračun trebala bi biti njihova posljednja odluka prije raspuštanja parlamenta. Zadržavanje hladnog pogona punih šest mjeseci stvorilo bi ozbiljnije probleme od trenutačne političke trgovine pa je pitanje ima li ijedna ozbiljna grupacija u državi snage preuzeti tu vrstu rizika i odgovornosti na sebe.

Ministarstvo financija zatvorilo je proračun za tekuću godinu, tako da ni ove godine, a ni u privremenom razdoblju od siječnja do kraja ožujka 2016. ne bi smjelo biti neugodnih iznenađenja, kašnjenja u isplati preuzetih obveza i slično. Novca ima, proračun se dobro puni, no neovisno o tome, tehnička vlada ne može potpisivati i preuzimati plaćanja koja nisu uvrštena bilo u godišnji bilo u privremeni proračun. Sredinom prosinca na naplatu stiže obveznica teška 5,5 milijardi kuna, no njezino je refinanciranje dogovoreno s domaćom fondovskom industrijom, a slično je i s kreditnom linijom koja dospijeva u prvom kvartalu. Prema projekcijama ove vlade, za financiranje redovnih proračunskih obaveza i otplatu dugova država bi se iduće godine trebala zadužiti 27 milijardi kuna. Većinu tog novca država mora osigurati plasmanom obveznica na inozemno tržište, no to nije moguće bez prihvaćanja državnog proračuna za cijelu godinu.

Siječanj bi bio idealan

Vremena za koalicijske dogovore i sastavljanje vlade ima dovoljno, no izborni pobjednici i gubitnici trebali bi voditi računa i o blokadi financijskih tijekova koji bi se otvorili ponavljanjem izbora. Idealno bi bilo kad bi nova vlada ušla u Banske dvore do početka godine kako bi imala barem dva mjeseca za pripremu proračuna i njegovu obranu u parlamentu. 

>> Rohatinski: Blagi rast BDP-a nije dovoljan 

>> 'Stvari izmiču kontroli, 2016. za kamate trebamo 14 milijardi kuna'