Ni Gabrić ni Holy ne bi primili Linića u stranku!

U Europskom domu održalo se sučeljavanje nositelja šest vodećih lista na izborima za Europski parlament.

Svoje argumente, mišljenje i politiku vezanu uz Europsku uniju iznijeli su SDP-ovac Neven Mimica, HDZ-ovac Andrej Plenković, laburist Nikola Vuljanić, predsjednica ORaHa Mirela Holy, nositelj liste Saveza za Hrvatsku Milan Kujundžić i predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić.

"U EU parlament trebaju ići zastupnici, a ne činovnici"

PITANJE: Kako vidite ulogu budućeg člana EP, što ćete konkretno raditi u Europskom parlamentu? Koji je vaš stav o iskorištenosti Europskih fondova u Hrvatskoj te kako vi kao član parlamenta možete pomoći u iskorištenosti tih fondova?

Mimica: Europski parlament je dogovaranje i usuglašavanje politika, a ne preglasavanje. U EP-u važno je biti aktivan i uvjerljiv i znati kako funkcionira ta institucija. Važno je izboriti se za Hrvatske interese u sklopu svojih odbora i Klubova, a manje na plenarnim sjednicama. Što se tiče fondova, EP je odradio svoj dio kada je određen proračun u sljedećih sedam godina. Za europske fondove trebamo se organizirati kod kuće više nego u parlamentu.

Plenković: Svi kandidati s naše liste uistinu žele biti u Europskom parlamentu. U proteklih 10 mjeseci dokazali smo da je uloga europskih zastupnika jedna inovativna uloga. Mi smo nastojali biti prava poveznica između europskih građana i institucija. Europom najviše upravlja Europska pučka stranka i ona će sigurno ponovno osvojiti najviše mandata i dati predsjednika Europske komisije. Ne koristimo dobro fondove jer smo još uvijek neto uplatitelj. Europski zastupnici mogu biti pravi pritisak na Vladu da napravi ono što nije učinila.

Vuljanić: Svoje stavove i stavove svoje zemlje možete prezentirati i "protjerati" kroz parlamentarnu proceduru. Što se tiče fondova, izgubili smo ponešto vremena. Godinu i pol smo izgubili na pripremi softwarea i to je pogreška koju će trebati ispraviti.

Holy: Naš program je potpuno usklađen s političkim programom Zelenih. Zalagat ćemo se za politiku održivog razvoja koja je politika cijele EU. Zeleni se razlikuju od drugih po tome što Zeleni tu politiku zaista žive. Mi smo za "Green new deal". Zahvaljujući našim političkim protivnicima, održivi razvoj se pokušava diskreditirati kao protivan gospodarskom rastu. Još nije vrijeme za podvlačenje crte u vezi s europskim fondovima.

Kujundžić: Članice EU u dubokoj su krizi, a Hrvatska još u dubljoj. U EU parlament trebaju ići zastupnici, a ne činovnici. Mi ćemo biti hrvatski predstavnici i moramo braniti hrvatske interese, a ne grupacije. Tužno je da iz tehničkih razloga nismo uspjeli uzeti svoje. Europa vapi za promjenama.

Na primjedbu o obrani hrvatskih interesa, a ne interesa svojih europskih grupacija, Kujundžiću su replicirali Mirela Holy, Andrej Plenković i Neven Mimica. – Nemojte obmanjivati hrvatsku javnost – poručila je Holy Kujundžiću.

Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista na pitanje je li bitno što je Nijemac predsjednik Europske komisije, rekao je da to nije bitno jer EU nije bojno polje. – Ovakav sustav stvara na jednoj strani sve siromašnije, a na drugoj strani sve bogatije – kazao je Vuljanić.

Gabrić: Mislim da u ovom trenutku Juncker nema veće šanse nego Schultz, a njih dvojica prilično su slični kandidati.

"Ono što je na djelu u Ukrajini jest orkestracija onoga što smo vidjeli u Hrvatskoj 1991. godine"

PITANJE: Ima li EU zajedničku vanjsku politiku i je li mogao više napraviti u vezi sa sprečavanjem krize u Ukrajini?

Kujundžić: EU nema zajedničku vanjsku politiku. EU kao prvi susjed Ukrajine pokazao je da nema odgovor na tu krizu. Zrelost Europe bit će pokazana u traženju modela za euro-azijsko partnerstvo. Treba učiniti sve da se zaustavi rat u Ukrajini. Sto godina pregovaranja bolje je od jednog dana rata.

Mimica: EU ima zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Siguran sam da Europa vrlo polako kreće prema jačanju učinkovite zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Ne može se oko eventualnih sankcija dogovoriti u Europskoj komisiji nego se moraju dogovoriti države članice. Ta politika ostaje slabiji dio ukupnog djelovanja i politika EU.

Plenković: Kriza u Ukrajini je meki trbuh i EU i Euroatlantskog saveza. Ono što je na djelu u Ukrajini jest orkestracija onoga što smo vidjeli u Hrvatskoj 1991. godine. Riječ je o modelu ruske politike koju oni provode već godinama.

Vuljanić: Nerealno je bilo očekivati da će Rusija prepustiti Krim, a EU nije imala spreman odgovor. Postoji samo jedna sankcija – zatvoriti plinovod, ali na to nisu spremni u Europi.

Gabrić: Pitanje Ukrajine jest pitanje koje je dijelom isprovocirala i EU. U Ukrajini treba preslikati poziciju koju ima Finska.

"Ne može se brijunski sastanak uspoređivati s Holokaustom"

PITANJE: Proširenje EU? Ulazak BiH i Srbije u EU?

Mimica: Srbija i BiH ne smiju imati nikakvo ubrzavanje kod ulaska u EU, nego moraju ispuniti sve kriterije.

Plenković: Srbija i BiH moraju ispuniti sve postavljene kriterije. Srbija, ako misli ići prema Europi, morat će reterirati, jer ne može se brijunski sastanak uspoređivati s Holokaustom. Za HDZ je najvažniji ulazak BiH u EU i položaj Hrvata u toj državi.

Vuljanić: Hrvatska ima interes za ulazak susjeda u EU. Moramo imati mir na istoku, a to će se postići kada te države uđu u "žrvanj" pristupanja EU.

Gabrić: Interes EU i Hrvatske jest da Srbija i BiH uđu u EU, ali svaka individualno i uz poštovanje kriterija.

Holy: Jesam za proširenje i ulazak BiH i Srbije u EU, ali pod jednakim pravilima igre koja mora vrijediti za sve.

Vuljanić: Do 2020. nitko neće ući u EU. Ključno je ući u postupak pridruživanja, tada je veliki pritisak.

Nikola Vuljanić kazao je da Srbija mora raščistiti sa svojom slavnom prošlošću, dok Milan Kujundžić smatra da su oni koji zagovaraju ubrzani ulazak država u EU zarobljenici Balkana.

"To bi bila tragedija za Hrvatsku"

PITANJE: Gospodarstvo EU i Hrvatska! Hoćemo li uspjeti smanjiti deficit do 2016. ispod 3 posto?

Plenković: Hrvatska je zaslužila puno učinkovitiju Vladu nego što je ima.

Vuljanić: Nadam se da Hrvatska neće svesti svoj proračunski deficit na tri posto. Kada ispunimo te uvjete, znači da ćemo ući u eurozonu, a to bi bila tragedija za Hrvatsku. Nadam se da se to neće brzo ostvariti. Pritisak EU se ostvaruje na rezanju i to na onima koji su najslabiji u društvu.

Gabrić: Problem je u Hrvatskoj u tome što bi ona Vlada koja bi napravila prave reforme izgubila izbore. Samo 1,3 milijuna ljudi ne može izdržavati 3,4 milijuna ljudi koji ne rade. Problem je u prevelikoj birokraciji u Hrvatskoj.

Holy: Podržavam strukturne reforme u javnom sektoru, ali iz dosadašnjeg trošenja proračuna ne vidi se da je Vlada u to ozbiljno krenula.

Gabrić: Meni je Mirela jako draga, ali otišla je iz SDP-a jer se nije mogla osnovati još jedna agencija. A već sada imamo sto agencija.

Holy: Žao mi je što kolega nije dobro informiran jer bi tom agencijom smanjili troškove. Bila bi jedna agencija umjesto 19 javnih ustanova.

Mimica i Plenković su si replicirali oko toga je li važnije rezanje troškova ili poticanje novog zapošljavanja. Mimica je napao Plenkovića tvrdeći da su europski konzervativci svojom nerazvojnom politikom doveli Europu u stanje u kojem jest.

"Ljudi misle da se pošalje ček u EU i oni vam pošalju novac"

PITANJE: Fondovi EU! Je li Hrvatska više uplatila ili izvukla novca iz EU?

Vuljanić: Mi danas koristimo pretpristupne fondove i tu je iskorištenost pristojna, negdje oko europskog prosjeka. Ono što me užasava i zapanjuje jest da ova vlast nije imala ništa pripremljeno kada su preuzeli upravljanje državom. Kao da nisu znali da ulazimo u EU.

Gabrić: Ono što ljudi misle jest da se pošalje ček u EU i oni vam pošalju novac. To je pitanje i bivše HDZ-ove vlasti kao i regionalne uprave. Hrvatska nema projekata i to je problem.

Holy: Kada govorimo o fondovima EU nemamo na umu da je EU interesna zajednica u kojoj se svi bore za svoje interese, a da bi se to dogodilo, treba znati koji su naši interesi. Realizaciju projekata EU najčešće ne rade hrvatske tvrtke nego strane.

Kujundžić: Prema povlačenju novca iz EU, vidjelo se da su u našoj Vladi nespremni i nekompetentni ljudi. U Hrvatskoj za deset godina nećemo imati nikoga tko će znati posaditi krumpir i napraviti stolicu.

Mimica: Puno je mutne vode oko korištenja europskih fondova. Nije točno da je Hrvatska imala najmanje koristi od EU u prvoj godini. U prve dvije godine ni jedna članica nije nešto bitno iskoristila iz kohezijskih godina.

Plenković: Hrvatska je uplatila tri milijarde kuna, a prije nekoliko dana stigao je predujam od 1,1 milijarde. Trebalo je ulagati u pripremu projekata, pomoći lokalnoj upravi, a to se nije dogodilo. Vlada je premalo sredstava alocirala za pomoć u pripremi projekata.

Mimica: Priprema projekata nije počela 2012. nego 2004. godine. Sve to mogle su rješavati i prethodne vlade, a ne samo ova Vlada.

"Podržavam smjenu Linića"

PITANJE: Kako će situacija u SDP-u utjecati na izbore.

Plenković: Mi ćemo pobijediti na Europskim izborima, kao što smo pobijedili i lani. Mislim da je svim jasno nakon događaja ovog tjedna da će oko 19 ili 20 sati 25. svibnja procesi raspadanja Kukuriku koalicije poprimiti nove razmjere. HDZ će tražiti prijevremene izbore.

Mimica: Posljednja odluka premijera o smjeni ministra financija nije unutarstranačka odluka nego odluka premijera. Na izbore bi više utjecalo razvlačenje situacije u kojoj nije postojalo povjerenje između premijera i ministra financija, nego ova smjena. Podržavam smjenu Linića.

Ni Mirela Holy ni Nikica Gabrić ne bi primili bivšeg ministra financija Slavka Linića u svoje novoosnovane stranke. Oboje su kazali da im je cilj prijeći prag na predstojećim izborima, a osvoje li mandat, "skakat će od sreće". – ORaH je rezervna opcija SDP-a i mislim da imaju više šanse od nas. Bit ćemo sretni ako prođemo prag – kazao je Gabrić, predsjednik Nacionalnog foruma. Na pitanje bi li Linića primila u ORaH, Holy je odgovorila da ne bi.

– Linić nije provodio socijalnu politiku, njegov je koncept neoliberalan i bio bi dobrodošao kod Gabrića – kazala je Holy, na što je Gabrić odmah reagirao negativnim odgovorom. Ne žele, kaže, u stranci ljude koji iza sebe imaju repove netransparentnosti.

Svi sudionici na kraju su pozvali građane da izađu na izbore 25. svibnja.