Kolumna

Ne treba baš sve isprobati na sebi - pametni uče od drugih

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Ugostitelji jednosatnim prekidom rada upozoravaju na probleme zbog pandemije
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Građani u šetnji centrom grada
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Kolona automobila zbog povećanog broja testiranja osoba na koronavirus
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Testiranje građana na virus COVID-19 u Rijeci
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Testiranje građana na virus COVID-19 u Rijeci
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Sisak: Korisnici Doma za starije i nemoćne u prijepodnevnoj šetnji
Foto: Marko Dimic/PIXSELL
Zadar: Opća bolnica počela provodi testiranja na covid kako bi se ubrzao broj testiranja
17.10.2020.
u 09:02
Treba postaviti pitanje: je li moje pravo da živim na svoj način jače od prava drugoga na život?
Pogledaj originalni članak

Ljudi se pri donošenju odluka često vode analizom štete i koristi, pa tako i kod odluke hoće li se ili pak neće pridržavati epidemioloških mjera uvedenih zbog pandemije novog koronavirusa. Nisu oni koji, primjerice, odbijaju nositi maske hrabriji ili neispranog mozga – kakvima se vole smatrati – narativom o opasnosti virusa, niti su oni koji se pridržavaju mjera slijepi sljedbenici odluka, nisu ovce.

Iza njihove odluke stoji jednako vrijedna kalkulacija kao i kod onih koji odbijaju pridržavati se mjera. Odvagnuli su dobrobit za sebe, obitelj ili puku činjenicu da pošast treba zaustaviti da se život normalnije nastavi i zaključili da su benefiti mjera veći od štete i inkomoditeta koje one donose. No u tu jednadžbu treba uvesti još jedan element – empatiju i brigu za druge.

Društvo funkcionira samo ako postoji konsenzus oko određenih stvari. Uvijek će biti osoba izvan tog okvira, no većina se mora slagati kako bi se društvo održalo. Život u zajednici podrazumijeva i određene ustupke i odricanje od određenih prava za dobrobit cjeline, u zamjenu za druge benefite koje im to društvo nudi.

U ovoj situaciji, kad i Hrvatska bilježi rekordni broj novozaraženih, kad se govori o mogućem slomu zdravstvenog sustava, što će onda pogoditi sve, i one koji imaju perforaciju slijepog crijeva, karcinome..., a ne samo one s koronom, krajnje je vrijeme da se promijeni paradigma razmišljanja. Ljudi pri donošenju odluka koje mogu naštetiti drugima imaju tendenciju da se ponašaju kao da će naposljetku sve biti dobro, osim ako im nije jasno da će posljedice po tog drugoga biti zaista ozbiljne.

Činjenica da je Hrvatska dosad bila pošteđena velikih brojeva umrlih, velikog broja ljudi koji mjesecima vuku tzv. dugačak COVID... sada se pokazuje kao otegotna okolnost jer nedostaje izravnog lošeg iskustva. A ne treba baš sve isprobati na sebi – pametni uče od drugih.

Virus šire ljudi pa bi si oni koji se hvale individualizmom i slobodnom voljom trebali postaviti jedno jedino pitanje: je li moje pravo da živim na svoj način jače od prava drugoga na život? U ovoj situaciji svatko može biti dio problema ili rješenja. Ali i za to treba hrabrosti, strpljivosti, odricanja i čvrstog moralnog stava, i to više nego što je potrebno za puko odbacivanje mjera. 

VIDEO: Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

KO
kodamesepita
20:02 17.10.2020.

A ne treba baš sve isprobati na sebi – pametni uče od drugih.Nazalost , hrvati ne vole učiti..

GE
Gensoman1000
11:15 17.10.2020.

Sloboda je prirodno pravo kaj dolazi od boga a ne od nekog politicara ili propagandista tako da je odgovor na vase pitanje DA.