Potpredsjednik SDP-a i Hrvatskoga sabora Mato Arlović može odahnuti. Maratonsko je zasjedanje završeno, proračun je prihvaćen, pa se i on, kao jedan od najvećih radoholičara među zastupnicima, može odmoriti. Čestitajući Božić i 2002. godinu građanima Hrvatske, Arlović poručuje da SDP neće odustati od toga da zemlja što prije postane stabilna u svakom pogledu i najavljuje mogućnost da već 2003. godine uđemo u prvi krug zemalja za primanje u EU. Komentira, dakako, i druge političke aktualnosti, te lažne dosjee koje je o njemu napravila tajna služba i koji su nedavno objavljeni u novinama.
Dojam je da stabilnost koalicije ovisi o saboru HSLS-a u veljači i o tome hoće li šef stranke postati Dražen Budiša ili Jozo Radoš. Što ako pobijedi Budiša i zatraži smjenjivanje HSLS-ovih ministara ili barem povlačenje Gorana Granića iz Vlade? Može li takav scenarij dovesti u pitanje koaliciju i Vladu?
- Kad bi se takve konstrukcije obistinile, bilo bi to na štetu HSLS-a, koalicije i cijele zemlje. Potpuno sam siguran da nijedan od kandidata neće postupati radikalno. Ako se to ipak dogodi, postoji Koalicijski ugovor, koji predviđa izlazak iz kriznih situacija. Istina je da stranke ističu kandidate za koalicijsku vladu, ali mandatar ima pravo ne složiti se s nekim od kandidata. Isto tako, premijer ima pravo odbiti zahtjev za opoziv nekog člana Vlade. Ako se o tome ne može postići dogovor unutar koalicije, onda se glasuje.
Kriza se može prevladati
Ugovorom je utvrđeno koliko je težak glas svake stranke u koaliciji?
- Točno, glasovi su podijeljeni prema snazi stranaka u parlamentu. To znači da SDP ima 50 posto glasova, HSLS 25 posto, a stranke četvorke, od kojih su sad u Vladi HSS, HNS i LS, dijele ostalih 25 posto glasova. Kriza se, dakle, može prevladati. Drugo bi bilo ako bi u HSLS-u pobijedila struja koja nije za ovu nego za neku drugu koaliciju. No, znajući djelo i rad Dražena Budiše, ne vjerujem da će raditi protiv koalicije. Isto mislim i za Jozu Radoša.
Procjenjuje se da je 10. prosinca, na drugu godinu smrti Franje Tuđmana, njegov grob obišlo više od 30.000 ljudi. Je li to politički iskaz nezadovoljstva sadašnjom vlasti?
- Previše se stvari kod nas pokušava prikazati kao iskaz nezadovoljstva prema vlasti. Obilazak groba predsjednika Tuđmana bio je za većinu iskaz poštovanja prema njemu i njegovu djelu, a to je samostalna Hrvatska. Na zadnje bih mjesto stavio političke motive, iako ima i onih koji žele zloupotrijebi djelo i ime dr. Tuđmana u političke svrhe. Ono što kod mene izaziva osjećaje od tuge do tragikomičnosti jest to da baš stranka kojoj je bio na čelu Franjo Tuđman najviše zloupotrebljava njega i njegovo djelo. Oni njegov doprinos u borbi za državu ponižavaju. Predsjednik moje stranke i predsjednik naše Vlade Ivica Račan javno je rekao da predsjednika Tuđmana trebamo pamtiti po dobru.
Šef HDZ-a Ivo Sanader kaže da se koalicija mora ispričati za sve uvrede izrečene na račun Tuđmana.
- To je poticanje konflikata u hrvatskoj politici. Ako se traži da se ova vlast ispriča za sve što je rekla o dr. Tuđmanu, onda s druge strane može ići zahtjev da se HDZ ispriča za sve što su nama govorili i radili, uključujući i ono što nam je loše, neodmjereno i grubo znao reći i predsjednik Tuđman, kao šef države, ali i HDZ-a.
Sanaderove riječi nemaju težinu
Jedna od teza HDZ-a je da je ova vlast eksperiment koji će se brzo potrošiti zbog nesloge u koaliciji.
- Svaka vlast koja poštuje pravo birača da odlučuju kome će dati povjerenje u svom je mandatu eksperiment koji se potvrđuje ili pada na sljedećim izborima. Sanaderove riječi o ovoj vlasti izrečene u Hrvatskoj nemaju nikakvu težinu u odnosu na ono što je on, koji je zastupnik u Hrvatskom saboru, govorio tijekom posjeta SAD-u.
Što vi kao šef parlamentarne većine mislite o kvaliteti oporbe, s obzirom na to da se na tom dijelu scene pokušava stvoriti nešto novo i da Mate Granić, na primjer, jako lobira za koaliciju desnog centra?
- Kolega Granić teško može biti oporba bilo kome. On ima drukčiji mentalni politički sklop i ne pripada pravoj oporbi. On je za drukčiji tip suradnje, nije vođa, ali je izvanredan drugi ili treći u timu. Ja sam jako nezadovoljan našom oporbom, jer je vrlo slaba. Kad se gleda po broju izgovorenih riječi i radikalnosti izjava, reklo bi se da je vrlo jaka. No, to je čista sapunica koja je podigla visoku pjenu na malo vode. Nama treba argumentirana i stručna oporba, koja će upozoriti na loša rješenja. Ali u tom je pogledu HDZ kao oporba potpuno inferioran u odnosu na aktualnu vlast. Pravim pitanjima od interesa za većinu građana HDZ se ne bavi. Na primjer, 78 posto građana je za što brži ulazak u EU. HDZ napušta Sabor kad se glasuje o Sporazumu o pridruživanju. Koga će oni uvjeriti da su za Europu? HDZ je i pod cijenu da uspori korak Hrvatske prema EU bio spreman to opstruirati, samo da dobije jeftine političke bodove. A izbora nigdje! Imamo šansu da potkraj iduće ili početkom 2003. godine RH preskoči nekoliko stepenica i uđe u krug zemalja prvih kandidata za EU. Vladajuća koalicija, a SDP poglavito, nema namjeru takvu šansu ispustiti iz ruku.
SIS vas je pozvao da dođete pogledati svoj dosje. Namjeravate li to učiniti? Kako komentirate činjenicu da kao bivši oporbeni, a sad vladajući političar, imate dosje koji je napravila vojna obavještajna služba?
- Radoznalost me kopka i vjerojatno ću ga ići pogledati. U dopisu koji sam dobio iz SIS-a stoji da dosje nije radila služba, nego pojedinci u njoj. Pojedinci u svakoj službi i svakom poslu mogu napraviti nezakonite ekscese, a problem nastaje kad treba utvrditi koji je to pojedinac i zašto je to radio. No, mene uopće ne zanima taj pojedinac, nego njegovi nalogodavci. Ja sam apsolutno protiv toga da se vojne službe bave civilima. Pod hitno je to potrebno riješiti zakonom, jer je sad takva situacija dopuštena. Zagovornik sam toga da Hrvatska ima jednu vojnu i jednu civilnu službu te da nam ne trebaju nikakve krovne organizacije.
U mom dosjeu ima nekoliko gluposti
Mogu li se otkriti nalogodavci?
- Vrlo teško, jer to bi opet morale istraživati tajne službe. Kad bi one to radile, značilo bi da i ova vlast radi pogrešku koju je radila bivša, kad su vojne službe pratile civile. Potraga za nalogodavcima u tom bi smislu, dakle, bila politički motivirana, jer bi vojni obavještajci morali tragati za nekim civilom. U pozivu koji sam dobio stoji da je sadržaj dokumenata temeljen na osobnim spoznajama djelatnika službe koji su ih izradili i da u njemu nema dokazivih osnova. Kaže se i da služba nije planski, organizirano i sustavno bila usmjerena prema meni i da Povjerenstvu u MORH-u nije moguće objasniti iz kojih razloga i pobuda i na čiji su zahtjev izrađeni spomenuti dokumenti. Dakle, uzeti moj slučaj i istraživati službu ne bi značilo ništa drugo nego putem nekoga u službi doći do onoga tko je iz politike tražio da se ovakve stvari iskonstruiraju.
Hoćete li ga sačuvati ili uništiti?
- Mislim da bi ga trebalo sačuvati. Jer u njemu ima nekoliko gluposti, pa bi ga, bez moga imena, trebalo pokazivati kao primjer jednog vremena. Treba imati veliku maštu pa osobu koja, na primjer, nema vojni čin, a ja ga nemam, proglasiti kapetanom KOS-a, i to od "71., kad sam ja imao nepunih 20 godina. Ja sam tada bio u JNA, ali sam iz vojske izašao kao vozač motornog vozila. Optužilo me se u dosjeu da sam vodio vojnu operaciju vezanu uz ubačenu grupu iz Bugojna, a ja nisam mogao zapovijedati ni običnom desetinom, a kamoli vojnom operacijom. No, nije riječ samo o mom dosjeu, ili Ante Đapića i Pavla Kalinića koji su spomenuti u posljednje vrijeme. Na žalost, ima još ljudi za koje su napravljeni neistiniti dosjei. Što se nas iz SDP-a tiče, mi se ne uzbuđujemo previše. Linića, mene i još neke svojedobno su povezivali s CIA-om. To pokazuje što se sve radilo i kako su se službe instrumentalizirale u političke svrhe, zbog čega se nisu imale vremena baviti svojim pravim poslom.
Razgovarala Mladenka Šarić