Debljina je uzrok brojnih bolesti, ne postoji nijedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom, rečeno je na okruglom stolu "Istina o debljini – 65% odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?". – Važno je da liječnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom.
Debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno-bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama. Lijekovi pokazuju sve bolje rezultate pa se u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10% tjelesne mase. U šest mjeseci bolesnici izgube i do 15% tjelesne mase – kazao je prof. dr. sc. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
Ako je opseg struka jednak ili veći od 80 cm kod žena, odnosno jednak ili veći od 94 cm kod muškaraca, riječ je o debljini. – Debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat čitavog niza čimbenika kao što su genetska sklonost, hormonalni poremećaji, kronične bolesti, psihološki čimbenici, lijekovi i okruženje u kojem živimo. Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih. U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti 2 kile, sljedećih 3 do 6 mjeseci izgubiti najmanje 5% početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu masu – ustvrdila je prof. Sanja Klobučar Majanović, potpredsjednica Društva.