Najprije treba donijeti strategiju razvoja znanosti, a tek nakon toga može se pristupiti donošenju Zakona o znanosti i visokom obrazovanju. To je stajalište zastupala većina sudionika tematske sjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanosti i kulturu tražeći od ministra znanosti, obrazovanja i športa da povuče predložene promjene Zakona. Kao što je poznato, zakonske promjene već su jednom, u srpnju prošle godine, povučene iz saborske procedure.
Besmislen bez vizije
Apsolutna besmislica, banalan politički trik, dvostruka prijevara, samo su neke od kvalifikacija kojima su pojedini članovi akademske zajednice počastili predložene izmjene naglašavajući da se bez postojanja vizije, odnosno strategije razvoja ne može donositi ni zakonska regulativa. Saborski zastupnik HDZ-a Jasen Mesić, ali i ostali njegovi kolege, pozivao se na postizanje konsenzusa. – Konsenzusom smo donijeli Strategiju razvoja turizma. Ne znam zašto tako ne bi bilo i sa Strategijom razvoja znanosti i Zakona o znanosti i visokom obrazovanju nakon nje – pitao je Mesić.
Nužan kompromis
Jovanovićev stranački kolega, bivši ministar znanosti Gvozden Flego, autor postojećeg Zakona, tvrdi da predložene izmjene ne razumije, a posebno mu smeta ukidanje obveze znanstvenog napredovanja i umirovljenje znanstvenika sa 65 godina.
– Treba donijeti Strategiju, raspraviti je i tek nakon toga steći će se uvjeti za donošenje Zakona – poručio je Flego. Kompromisno je rješenje da se obave tehničke izmjene, ako su nužne, ali da se bitne preinake ne rade.
– Spreman sam na kompromis do razine koja će biti prihvatljiva za sve i koja neće ugroziti naš cilj: izvrsnost – kazao je nakon sjednice ministar Jovanović.
Bahati Jovanović je na primjeru ZO-a pokazao koliko ga zanima mišljenje struke.