Očekuje se odgovor SAD-a i Rusije za Inzka

Austrijski diplomat Valentin Inzko bez ikakve je dvojbe najprihvatljiviji kandidat za novog visokog predstavnika i posebnog predstavnika EU u BiH, a na najavu imenovanja nije stiglo niti jedno negativno reagiranje. Prvi poslijeratni veleposlanik Republike Austrije u BiH ima sve potrebne prednosti za novog visokog predstavnika budući da najbolje poznaje političke odnose i probleme u zemlji.

Veleposlanik u Sloveniji
Sam Inzko nije krio svoje zadovoljstvo u slučaju da imenovanje podrže sva članice Vijeća za provedbu mira u kojemu se nalaze i predstavnici izvan Europske unije, prije svih Sjedinjene Države i Rusija. Ovaj austrijski diplomat, koji je trenutačno veleposlanik te zemlje u Sloveniji, u BiH je bio veleposlanik između 1996. i 1999. godine.

Inzko se pojavio u prvom planu za poziciju visokog predstavnika nakon što je postalo jasno kako Velšanin Emyr Jones Parry ne može odmah preuzeti tu dužnost budući da sudjeluje u sveobuhvatnoj ustavnoj reformi kojoj je cilj ojačati položaj Walesa u Ujedinjenom Kraljevstvu (op.a. sličan proces ustavne reforme vodi se i u BiH). Inače, u donošenju odluke o svom nasljedniku sudjelovao je praktično još uvijek formalno visoki predstavnik Miroslav Lajčak, budući da je šef diplomacije Slovačke.

Lajčak zapravo niti ne boravi u BiH jer je već preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke. Ako na kraju Sjedinjene Države i Rusija ipak daju zeleno svjetlo za imenovanja Inzka, početak njegova mandata obilježit će zasigurno jedna od najtežih političkih kriza u BiH koja se nazire nakon podizanja kaznene prijave protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Prijava protiv Dodika praktično je podignuta u zrakopraznom prostoru međunarodne uprave u BiH dok je vršitelj dužnosti visokog predstavnika američki diplomat Raffi Gregorian.

Izlazna strategija
O tome kakav će mandat imati sljedeći visoki predstavnik, međunarodna zajednica praktično nije zauzela stajalište budući da se očekivalo da bude posljednji čovjek međunarodne uprave na čelu BiH. No, sve je vrlo neizvjesno nakon što je pokrenut kazneni progon protiv dužnosnika Republike Srpske, što je s druge strane poslužilo Dodiku da se odmakne od pregovaračkoga stola o ustavnim promjenama.

U slučaju neuspjeha ovoga procesa koji su u Prudu započeli Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik, što se smatralo i izlaznom strategijom međunarodne zajednice, teško je očekivati da će se ustavne promjene ponovno otvoriti do 2011. godine nakon još jednoga kruga ustavnih promjena, a izvjesno je da će dotada ostati i međunarodna uprava.