Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o lobiranju, kojim će se po prvi put regulirati aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a među ostalim predviđa uspostavu javnog registra lobista pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Kako je istaknuo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, prijedlogom zakona lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje, s jasnim načelima, pravima, obavezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Hrvatska dobila u izvješću o vladavini prava te preporukama GRECO-a.
"Zakon o lobiranju je dio aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprečavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnog djelovanja", poručio je.
Predloženim zakonom, osim što se uređuju načela lobiranja, definira se i tko može biti lobist, kao i korisnik lobiranja i lobirane osobe. Zakon propisuje i što se ne smatra lobiranjem, napomenuo je Malenica, Predviđeno je i uvođenje registra lobista, koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čime se, ustvrdio je ministar, dodatno jača uloga tog povjerenstva kao neovisnog, antikorupcijskog tijela.
VEZANI ČLANCI
"U registar će se morati upisati svi koji se žele baviti lobiranjem, neovisno o tome primaju li za to naknadu ili ne", istaknuo je Malenica. Registar će biti javan, a podaci će za fizičke osobe koje se bave lobiranjem biti javno dostupne dvije godine, a za pravne osobe pet godina od brisanja iz registra. Također, lobisti će svom radu, to jest lobiranju, povjerenstvu podnositi godišnje izvješće.
Prijedlogom zakona su uređena i pitanja sankcija za povredu zakona, a povjerenstvo će moći izricati mjere koje uključuju i zabranu obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčane kazne, kao i brisanje iz registra lobista, naveo je Malenica. Primjerice, kako je navedeno u prijedlogu zakona, novčane sankcije za fizičke osobe koje lobiraju, a nisu upisane u registar, kretat će se od 500 do 5.000 eura, a za pravne osobe od 2.000 do 20.000 eura.
Odluka o uplati dijela dobiti u državni proračun
Vlada je u četvrtak donijela odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun za 2023. godinu, prema kojoj će ta društva uz određene iznimke, uplatiti 60 posto osnove dobiti nakon oporezivanja za 2022. godinu, ostvarenih na temelju udjela u temeljnom kapitalu koji pripada Republici Hrvatskoj.
Iznimke se odnose na agenciju Alan koja u proračun mora uplatiti cjelokupnu lanjsku dobit. Ta će sredstva biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske, rekao je ministar financija Marko Primorac. Hrvatska lutrija će uplatiti dobit koju ostvari u državni proračun za 2023. godinu, sukladno Zakonu o igrama na sreću.
VEZANI ČLANCI
HŽ Infrastruktura i Hrvatska poštanska banka će u državni proračun uplatiti po 30 posto dobiti nakon oporezivanja iz 2022. godine. Uz spomenute tvrtke, obveznici uplate 60 posto lanjske dobiti u ovogodišnji državni proračun su ACI, AKD, APIS, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, INA, Jadranski naftovod, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar i Zagreb. To su društva u kojima u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio te trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio.