Koristeći rezultate istraživanja prof. Keizoa Tomonage sa sveučilišta u Osaki, profesor biologije na teksaškom sveučilištu Arlington, Cédric Feschotte, zaključio je da bi genetski materijal koji "vučemo" od jednog virusa mogao biti odgovoran za mentalne poremećaje. Prof. Tomonaga ustvrdio je da ljudski genetski kod, kao i kod drugih sisavaca, koristi DNK koji potječe od ubačenih BDV (bornavirusa) starih oko 40 milijuna godina, i koji se mogu naći u 8 % ljudskih gena.
Bornavirus je svoje ime dobio po gradiću Borna u Njemačkoj (blizu Leipziga) u kojem je virusna epidemija 1885. pokosila konje tamošnjeg konjičkog puka. Ti virusi su RNK virusi čija se replikacija i transkripcija odvija u staničnom jezgru. U procesu asimilacije, endogenezaciji, viralni DNK integrira se u kromozome reproduktivnih stanica i prelazi s roditelja na potomstvo. BDV, koji inficira pitice i sisavce (uključujući čovjeka) jedinstven je po tome što zaražuje samo neurone i uspostavlja trajnu infekciju u mozgu domaćina, a cijeli njegov životni ciklus odvija se u jezgru zaražene stanice.
Povezanost BDV-a sa staničnom jezgrom, koju je istraživao prof. Tomonaga, ponukala je Feschottea da istraži 234 poznata eukariotska genoma (one genome koji su u potpunosti skevencirani) i otkrije obilje nedogenih bornoidnih N-elemenata (EBLN) u genomu različitih sisavaca.
- Ti podaci pružili su hipotezu koja se može iskušati za navedenu, ali još uvijek kontroverznu, uzročnu vezu infekcije BDV-om sa šizofrenijom i poremećajima raspoloženja – izjavio je Feschotte čiji rad u laboratoriju University of Texas at Arlington pokazuje da se to sveučilište s 28.000 studenata priključuje vrhunskim američkim istraživačkim sveučilištima.
Jedan na drugoj temi kaze da je taj virus hrvatski i da je to dokaz da su Hrvati narod najstariji. Kaze, mozda su samo siptarski virusi stariji.