Kad 9. siječnja u Zagreb stigne cijela Europska komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, te tako službeno označi početak hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, sastat će se u novouređenoj kongresnoj dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i brojnim pratećim prostorima. NSK će tako pola godine biti središnja točka i srce ambicioznog projekta predsjedanja, a sada su i službeno završeni radovi koji su tu monumentalnu zgradu hrvatske arhitekture i kulture pretvorili u veliki i suvremeni kongresni centar te u prostore za sastanke.
U tom će se prostoru održati više od trećine ukupnog broja događanja, više od 160, što znači u prosjeku jedno događanje svaka dva do tri dana.
Zahvala arhitektu
Novouređeni prostori za koje je izdvojeno 95 milijuna kuna predstavljeni su jučer na božićnom domjenku Vlade RH na kojem su prisustvovali predsjednik Sabora Gordan Jandroković, hrvatski zastupnici Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, predstavnici diplomatskog zbora, Crkve i medija. Glavna, plenarna dvorana površine je 550 četvornih metara, uz nju je osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press-centar za 200 novinara, radni prostor za 250 ljudi. U sklopu novog prostora je i blagovaonica za 150 delegata, soba za slušanje za 120 ljudi, 27 kabina za prevođenje, 12 televizijskih kabina, tri velika videozida te ambulanta. Prostor je uređen po najsuvremenijim standardima i bit će prva zgrada s 5G mrežom. Za uređenje novog centra utrošeno je ukupno 95 milijuna kuna.
Taj prostor do sada je bio nevidljiv korisnicima NSK. Naime, upravo se ta zgrada pokazala idealnom za svrhu ugošćavanja brojnih delegacija, ministarskih sastanaka, sastanaka ekspertnih skupina jer se u njoj nalazio neiskorišten prostor koji je ostao u rohbau fazi kad je 1995. otvoren NSK. Autor projekta, arhitekt Velimir Neidhardt u tom je prostoru još 2007. zamislio kongresni centar sa središnjom dvoranom, no on do sada nije bio realiziran. Upravo je uglednom arhitektu Neidhardtu premijer jučer zahvalio na velikom projektu za hrvatsku kulturu i znanost, koja je sada dobila i kongresni centar i postaje sjedište većine najvažnijih aktivnosti tijekom predsjedanja. Premijer je zahvalio i svima koji su učinili maksimum u relativno kratkom roku kako bi na vrijeme završili radove, prvenstveno radnicima i inženjerima, tvrtki ING-Grad, Tehnozavodu Marušić koji su bili zaduženi za konferencijsku opremu i tvrtki VULT koja je ukrasila pročelje zgrade NSK službenim logom hrvatskog predsjedanja.
Građevinski radovi koji su neiskorištene prostore pretvorile u moderni kompleks u brojkama izgledaju ovako: ugrađeno je 4000 kubičnih metara kamena, 3000 četvornih metara tapisona, 2000 kvadrata drvenih obloga te 3000 četvornih metara metalnih stropova.
Studenti i svi ostali koji redovno ili povremeno koriste NSK, moći će se tijekom predsjedanja i dalje normalno koristiti čitaonicom jer je kongresni prostor dostupan tako da se ne prolazi kroz “studentski” dio i ima poseban ulaz sa zapadne strane. Ograničenja kretanja će ipak biti, tako da se u kongresni centar neće moći ući iz prostora čitaonice, a zgrada će se potpuno zatvoriti za studente i korisnike samo kod održavanja sastanaka na višoj razini i to zbog sigurnosnih razloga. Zgrada NSK odabrana je i kao jedna od ključnih institucija hrvatske kulture i jedan od najuspješnijih primjera moderne arhitekture koja s koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog te s Muzejom moderne umjetnosti, u kojem se mogu održavati popratni sadržaji, čini trokut idealan za održavanje kongresa i manifestacija. Blizu je i zračne luke i ne uvlači sudionike u centar grada i tako ne stvara prometne probleme.
Prostor će svoju namjenu naći i nakon završetka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, prvenstveno kao kongresni prostor koji Zagrebu kronično nedostaje, ali su moguće i druge namjene. Zgrada će ostaviti trag koji u budućnosti, kazao je premijer, može poslužiti za niz aktivnosti, od kongresnih do onih vladinih i sveučilišnih te kao alternativna scene HNK.
U svibnju summit
Hrvatska predsjedanje Vijećem EU preuzima od Finske 1. siječnja 2020. te će pola godine voditi blok od 500 milijuna ljudi i drugo svjetsko gospodarstvo koje čini petinu svjetskog BDP-a. Slogan odabran za predsjedanje “Snažna Europa u svijetu punom izazova” sažima usložnjenu sliku Europe i svijeta – od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU te pregovora o novom odnosu s tom važnom državu, preko “učinka Brexita”, odnosno posljedice koje su se iz države prelile i na druge članice, do iznimno važnih pregovora i dogovora o višegodišnjem financijskom okviru Unije za razdoblje od 2021.-2027. Pokrivajući sve te izazove, Hrvatska je odlučila sažeti svoje djelovanje na četiri krovna područja nazvana Europa koja se razvija, Europa koja se povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna. Predsjedanje Vijećem EU zapravo znači predsjedanje tijelom koje donosi zakonodavstvo, koordinira politike EU i “izravan” je predstavnik država članica preko ministara i državnih tajnika.
Država predstavlja Vijeće i djeluje kao posrednik između država. To Vijeće se sastaje u deset različitih “sastava” (ili vijeća), ovisno o temi o kojoj se raspravlja – za poljoprivredu, konkurentnost, ekonomske i financijske poslove, zapošljavanje i socijalnu politiku, pravosuđe... Kako je Hrvatska odabrala model predsjedanja sa sjedištem u Bruxellesu, kao i druge manje članice, jer je ekonomičniji, glavninu poslova obavljat će hrvatsko stalno predstavništvo u EU. Središnji događaj predsjedanja bit će dva summita.
Onaj sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije i Ukrajine) održat će se u Bruxellesu, dok će se u svibnju u Zagrebu održati summit EU – zapadni Balkan, na kojem će se okupiti svi čelnici zemalja država članica Europske unije, među njima i njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, te predsjednici vlada i država zemalja zapadnog Balkana. Taj bi summit trebao dati impuls proširenju Unije, odnosno potvrditi europsku perspektivu jugoistočne Europe, koje je zapelo zbog rezervi nekih država, prvenstveno Francuske, Nizozemske i Danske, što je naišlo na brojne kritike iz ostalih članica, pa tako i iz Hrvatske.
VIDEO Prvi pogled na novi prostor za predsjedanje Vijećem EU
Još uvijek košta sedam puta manje od Bandićeve žičare na dug, od skoro 700 milijuna kuna.