rekordno topla godina

Ovo su meteorološki rekordi u 2015. godini

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Ovo su meteorološki rekordi u 2015. godini
04.01.2016.
u 15:29
Najviša temperatura prošle je godine izmjerena u Splitskoj zračnoj luci Resnik 18. srpnja gdje se živa na termometru popela do 39,4 stupnja Celzijeva
Pogledaj originalni članak

Najviša temperatura prošle je godine izmjerena u Splitskoj zračnoj luci Resnik 18. srpnja gdje se živa na termometru popela do 39,4 stupnja Celzijeva i najviša je to temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj. Rekordni udar bure u 2015. godini izmjeren je 6. veljače u 6.28 sati na krčkom mostu, a iznosio je 224 kilometra na sat. Neki su to od meteoroloških rekorda u prošloj godini, a koje je objavio portal Crometeo.hr. U nastavku saznajte ostale rekorde iz 2015. godine. 

6. veljače 2015. – Most Krk: Rekordan udar bure

Na mostu Krk je u 6:28 sati ujutro izmjeren  udar bure od 224 km/h.  Bio je to novi rekordan udar bure na mostu Krk.  Stari je rekord držao udar od 221.8 km/h iz studenog 2013. godine.

22./23. svibanj 2015. – Varaždin: Rekordna 24-satna količina kiše.  –  U 24 sata (od 22. svibnja u 7 sati do 23. svibnja u 7 sati) u Varaždinu je palo  čak 95,5 litara kiše. To je nova rekordna 24-satna količina kiše u povijesti mjerenja (tj. od 1949. godine). Stari varaždinski 24-satni oborinski rekord je iznosio 64.4 litre.   A navedenih 95,5 litara koje su u 24 sata pale u Varaždinu nisu samo  veće od mjesečnog prosjeka za svibanj (koji iznosi  79 litara), već je ta količina veća od mjesečnog varaždinskog prosjeka za bilo koji mjesec u godinu.  Prosječno je u Varaždinu najkišovitiji srpanj sa 94 litre, potom lipanj sa 93.6 litre. Svibanj je tek na šestom mjestu po količini oborina (ispred njega su još i kolovoz, rujan i studeni).

22./23. svibanj 2015. -Karlovac, Zagreb Pleso: Rekordna dnevna količina kiše u svibnju

U Karlovcu je 22/23. svibnja pala rekordna  dnevna količina u svibnju – 81,4 litre, a do sada je bilo „samo“ 49,7 litara.

Rekordna dnevna količina kiše u svibnju je u tom razdoblju (22./23. svibnja 2015) pala i na zračnoj luci Pleso.  Novi rekord iznosi 64 litre (stari je bio 48).

18.7.2015. – Splitska zračna luka (Resnik, Kaštel Štafilić): Apsolutni temperaturni rekordi za najvišu temperaturu 39.4°C. Stari rekord je iznosio 39.1°C od 25.7.1988.

18. 7. 2015. –  Zagreb Maksimir: Rekordno visoka minimalna temperatura zraka (za bilo koji mjesec u godini)

U noći  od 17./18. srpnja  temperatura na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir se nije spustila ispod 24.4°C, što je bilo  za 0.1°C više od dosadašnjeg rekorda od 16. srpnja 2010.

21. i 22.7.2015. -  Rijeka: Rekordno visoka minimalna temperatura zraka (za bilo koji mjesec u godini)

U Rijeci je, dvije noći zaredom obaran  rekord za najvišu minimalnu temperaturu. Do ove godine rekordni minimalac je iznosio 26.9°C - izmjeren 05.08.2013. Najprije je  rekord postavljen na 27.3°C u noći od 20./21.7., da bi  od 21./22.7.  bio podignut na još viših 28.5°C.

21.7.2015. – Rijeka: Najviša srednja dnevna temperatura zraka u povijesti mjerenja

Rijeka je u srpnju 2015.  zabilježila i dva najtoplija dana (prema srednjoj dnevnoj temperaturi) u povijesti mjerenja (od 1948. godine). 21.7.2015. je srednja dnevna temperatura u Rijeci iznosila 33.3°C, što je novi rekord za bilo koji dan u godini. Slijedeći dan, 22.7.2015. je sa srednjom dnevnom temperaturom od 32.8°C postao drugi najtopliji dan. A 20.7.2015. je sa srednjom temperaturom od 31.5°C postao peti najtopliji dan. Do ove godine najviša srednja dnevna temperatura u Rijeci je iznosila 31.8°C od 16. srpnja 2010. godine. Na drugom je mjestu, do ove godine sa 31.7°C bio 4. kolovoz 2013. godine

 22.7.2015. – Senj, Zavižan, Zadar aerodrom, Rab:  Apsolutni temperaturni rekordi za najvišu temperaturu

Srijeda, 22. dan mjeseca srpnja donijela je vrhunac toplinskog vala s nekoliko novih apsolutnih i srpanjskih temperaturnih rekorda.

Najstariji apsolutni temperaturni rekord koji je te srijede  oboren je onaj za Senj. Do tog dana  je najviša temperatura u Senju iznosila je 39.0°C, a bila je izmjerena još 5. srpnja 1952. godine.   Nakon vruće noći temperatura je Senju porasla do 39.7°C, dakle novi i srpanjski i apsolutni temperaturni rekord.

Na meteorološkoj postaji Zavižan je izmjereno maksimalnih 28.3°C. To je novi srpanjski rekord (stari je iznosio 27.6°C od 27. srpnja 1983.), ali i novi apsolutni temperaturni rekord.  Dosadašnji apsolutni rekord je iznosio 28.2°C od 4. kolovoza 2013. godine.

I na aerodromu Zadar je postavljen novi apsolutni temperaturni rekord. Izmjereno je 39.0°C. Stari rekord je bio 38.8°C, a postavljen je 22.8.2000. godine.

U gradu Zadru (Puntamika) današnjih maksimalnih 36.1°C je bilo dovoljno za novi srpanjski temperaturni rekord (stari je iznosio 35.8°C od 20.7.2007). Izjednačen je i apsolutni temperaturni rekord. Naime, 36.1°C je izmjereno i 2.8.1998. godine.

U Rabu je apsolutni temperaturni rekord  nadmašen čak za 1°C.  Danas je izmjereno 39.3°C, dok je stari rekord od 38.3°C bio postavljen 24.7.1998 godine.

22.7.2015. – Mali Lošinj, Zadar:  Rekordno visoka srpanjska temperatura

U Malom Lošinju je drugi puta u četiri dana postavljen novi srpanjski temperaturni rekord. Nakon nedjeljnih (19.7.2015), za  srpanj rekordnih 36.9°C, 22.7.2015 izmjereno je  37.2°C. Apsolutni rekord i dalje ostaje 37.4°C od 3.8.1998 godine.

U gradu Zadru (Puntamika) maksimalnih 36.1°C je bilo dovoljno za novi srpanjski temperaturni rekord (stari je iznosio 35.8°C od 20.7.2007). Izjednačen je i apsolutni temperaturni rekord. Naime, 36.1°C je izmjereno i 2.8.1998. godine.

Srpanj 2015. – Apsolutno najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja u Splitu (Marjan), Hvaru, Lastovu i Zadru

Split Marjan:  Srpanj 2015. je u Splitu (Marjan)  najtopliji srpanj, ali i najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja, odnosno od 1949. godine.  Srednja mjesečna temperatura je u ovogodišnjem srpnju iznosila 29.5°C što je za 4.1°C više od prosjeka iz razdoblja 1961.-1990.  U odnosu na razdoblje 1981.-2010. ovogodišnja srednja srpanjska temperatura je  veća za 3.1°C.

Do ove godine je rekordno topao srpanj u Splitu bio onaj iz 2012. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 29.1°C. Rekordno topao mjesec je dosad  bio kolovoz iz 2003. godine sa srednjom temperaturom od 29.2°C.

Hvar:  Meteorološki se podaci na Hvaru bilježe od 1858. godine. Srednja mjesečna temperatura u srpnju je iznosila 28.2°C, što je novi i srpanjski i apsolutni rekord. Do ove godine je titulu najtoplijeg mjeseca u Hvaru držao srpanj iz daleke 1928. godine.  Svi dani u ovogodišnjem srpnju su na Hvaru bili vrući (maksimalna temperatura iznad 30°C). Prosječno srpanj donese 12 takvih dana.

Lastovo:  Na Lastovu (podaci od 1948. godine) je srednja srpanjska temperatura iznosila 27.9°C, što je novi apsolutni mjesečni rekord. Do ove godine je najtopliji mjesec bio kolovoz iz 2003. (27.5°C).

I u Zadru je ovogodišnji srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 27.3°C, postao najtopliji mjesec u povijesti mjerenja (od 1961. godine). Sada je kolovoz iz 2003. na drugom mjestu (27.2°C).

Zadar: I u Zadru je ovogodišnji srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 27.3°C, postao najtopliji mjesec u povijesti mjerenja (od 1961. godine). Sada je kolovoz iz 2003. na drugom mjestu (27.2°C).

Srpanj 2015: Rekordno topao srpanj  u Zagrebu (Grič),  Rijeci, Varaždinu, Ogulinu i  na Zavižanu.

U Zagrebu (Grič) je srednja srpanjska temperatura iznosila 25.4°C. To je bilo dovoljno za najtopliji srpanj u povijesti mjerenja (od 1862. godine). Time je srušen rekord star 87 godina. Dosad je najtopliji srpanj bio onaj iz 1928. godine (25.0°C). Najtopliji tako i dalje ostaju kolovoz iz 2003. i kolovoz iz 1992. (25.8°C). Ove godine je u srpnju na Griču zabilježeno čak 17 toplih noći (minimalna temperatura iznad 20°C). U dvije noći je minimalna temperatura prešla i vrlo toplih 25.0°C, a to se u zadnjih 130 godina dogodilo još samo 2 puta.

Na Zavižanu je srednja srpanjska temperatura iznosila 16.3°C, što je za 0.8°C više od, do ove godine rekordno toplog srpnja iz 2012. godine. Zanimljivo je da je zadnji srpanjski dan, prema raspodjeli opisan klimatskom kategorijom „ekstremno hladno“. Ipak, čak je 11 srpanjskih dana ušlo u kategoriju „ekstremno toplo“.

U Rijeci je srednja srpanjska temperatura iznosila 27.4°C, što je za 0.5°C više od dosad rekordno toplo srpnja iz 2006. godine. U Rijeci je 22. srpnja 2015. izmjerena i druga najviša temperatura u povijesti mjerenja od 39.9°C. Toplije je, samo za 0.1°C bilo 19. srpnja 2007. godine.

U Varaždinu je srednja srpanjska temperatura od 23.0°C bila najviša za srpanj u povijesti mjerenja (od 1949.). I u Ogulinu je srpanj bio rekordno topao sa srednjom mjesečnom temperaturom od 22.9°C.

Srpanj 2015. – Split:  Prvi puta u povijesti meteoroloških mjerenja svi su dani u jednom mjesecu bili vrući

Svi su dani u srpnju 2015. u Splitu bili vrući (najviša dnevna temperatura najmanje 30.0°C) , a to je još nikad nije u jednom ljetnom mjesecu dogodilo  u povijesti mjerenja.  Prosječan srpanj  u Splitu donese 17 takvih dana. U razdoblju od 17. do 23. srpnja 2015. u Splitu  je zabilježeno i  sedam uzastopnih vrlo vrućih dana (maksimalna temperatura iznad 35°C).  Najduži niz uzastopnih vrućih dana u Splitu je  zabilježen 2003. godine. Trajao je 47 dana, od 10. srpnja do 25. kolovoza 2003. godine. Te je godine u kolovozu bilo ukupno 30 vrućih dana.

Srpanj 2015. – Najtoplijih deset uzastopnih dana u povijesti meteoroloških mjerenja

Na šest meteoroloških postaja (od 13 analiziranih) u Hrvatskoj  je deset najtoplijih uzastopnih dana zabilježeno u drugoj polovici srpnja. Tu se posebno ističu dvije  meteorološke postaje sa najdužim nizom temperaturnih mjerenja: Zagreb Grič (od 1861.godine) i Hvar (od 1858. godine). Osim njih ovogodišnji je srpanj donio deset najtoplijih uzastopnih dana i u Rijeci, Zadru, Splitu i Lastovu.

7. 8. 2015.  –  Mali Lošinj: Apsolutni temperaturni rekord za najvišu temperaturu

U petak 7. kolovoza 2015. u Malom Lošinju temperatura je porasla do 37.6°C što je novi rekord za kolovoz, ali i novi apsolutni temperaturni rekord.  Stari je  rekord iznosio 37.4°C, a toliko je bilo izmjereno 3. kolovoza 1998. Meteorološki se podaci vode od 1961. godine.

13. 8. 2015.  –  Split, Senj: Rekordno visoka temperatura za mjesec kolovoz

U Splitu (Marjan)  se maksimalna temperatura zraka popela do 38.5°C što je bilo dovoljno za novi temperaturni rekord za mjesec kolovoz. Stari rekord je iznosio 38.1°C od 8. kolovoza 1971. godine.   Do izjednačavanja apsolutnog temperaturnog rekorda u Splitu tog je dana  nedostajalo samo 0.1°C. Tako rekord i dalje ostaje 38.6°C koliko je izmjereno prije 65 godina, odnosno 5. srpnja 1950 godine.

U Senju je izmjerena  maksimalna temperatura od 38.6°C, što je za 0.1°C više od starog rekorda za mjesec kolovoz (38.5°C od 4. kolovoza 2013. godine).

19.-20. 8. 2015. – Sisak: Rekordna dnevna količina kiše za mjesec kolovoz

U Sisku je od 19./20 kolovoz 2015. palo  79.3 litara kiše  što je  novi dnevni rekord za kolovoz.

1.9.2015. – Bjelovar:  Rekordno visoka temperatura za mjesec rujan

U Bjelovaru je 1.9.2015.  temperatura  porasla do 33.7°C, što je novi temperaturni rekord za rujan. Rekord je  samo za 0.1°C viši od starog rekorda (33.6°C je izmjereno 11.9.2011. godine, a podaci se vode od 1949. godine).

17.9.2015. – Slavonski Brod, Osijek, Osijek Klisa, Sisak: Rekordno visoka temperatura za mjesec rujan

U četvrtak 17. rujna 2015. u Slavonskom Brodu je izmjereno  37.7°C, što  je novi temperaturni rekord za mjesec rujan. Stari je rekord iznosio 35.5°C od 6. rujna 2008. godine.  Meteorološki podaci postoje od 1963. godine.

Novi temperaturni rekord za mjesec rujan je postavljen i u Osijeku.  Izmjerena ja maksimalna temperatura od 37.4°C, što je bilo za 0.3°C više od  starog rekorda (37.1°C, 7. rujna 2008.). Meteorološki se podaci za Osijek bilježe još od 1899. godine. I na meteorološkoj postaji Osijek Klisa (mjerenja od 1981. godine) današnjih 37.7°C je novi temperaturni rekord za mjesec rujan.

Novi  temperaturni rekordi za rujan u Slavonskom Brodu i Osijeku su, u odnosu na dosadašnje, stigli deset dana kasnije u mjesecu.

Rekordno visoka rujanska temperatura od 35.0°C je izmjerena i u Sisku.  Stari rekord od 34.9°C je postavljen 11. rujna 2011. godine.

17.9.2015. – Knin, Gradište: Rekordno visoka temperatura za mjesec rujan

Petak, 18. rujna je donio nove  temperaturne rekorde u Kninu i Gradištu. Maksimalna temperatura zraka u Kninu je iznosila 37.9°C, što je bilo za 0.5°C više od starog rekorda koji je postavljen 7. rujna 2008 godine. Meteorološka se mjerenja u Kninu vrše od 1949 godine.

U Gradištu je tog petka  izmjereno 37.7°C, što je također novi temperaturni rekord za rujan. Stari je rekord iznosio 37.3°C od 7. rujna 2008. godine. Meteorološki podaci postoje od 1981 godine.

25.9.2015. – Čilipi: Rekordna dnevna količina kiše za mjesec rujan

U 24 sata (do 8 sati, 25. rujna 2015) na dubrovačkom aerodromu Čilipi palo je čak 155 litara kiše. U zadnjih tridesetak godina, od kada postoje svakodnevna meteorološka mjerenja na toj postoji, nikad u rujnu nije pala veća dnevna količina kiše.

11.10.2015. – Split, Komiža, Lipik: Rekordna dnevna (24 satna)  količina kiše za mjesec listopad

U razdoblju od 8 sati ujutro subote 10. 10. do 8 sati ujutro nedjelje 11. 10. u Splitu (Marjan) palo je 102,8 litara kiše po kvadratnome metru, od čega 60 litara tijekom 12 sati. To je nova rekordna dnevna količina kiše za mjesec listopad u Splitu. Stari je rekord iznosio 90.7 litara kiše. Ta je količina bila veća i od mjesečnog prosjeka koji iznosi 77.7 litara kiše.

U  Komiži je u istom razdoblju palo 72,6 litara kiše.  Stari dnevni rekord za listopad je iznosio 62.8 litara. Mjesečni prosjek za listopad je 53.5 litara kiše.

U  Lipiku je palo 46 litara, što je novi dnevni rekord za listopad (stari je iznosio 42,3 litre).

Listopad 2015. – Rekordna količina kiše u Šibeniku

Na meteorološkoj postaji DHMZ-a u Šibeniku u listopadu je pala  371 litra kiše, što je novi rekord za deseti mjesec u godini.  To je čak za 108 litara više od  starog rekorda za listopad.  Do ove godine  u Šibeniku je rekordno  kišovit bio listopad iz 1966 godine u kojemu su pale 263 litre kiše. Ovogodišnji listopad je u Šibeniku donio  4.5 puta više kiše od mjesečnog prosjeka koji iznosi 82.6 litara. Rekordno kišovit listopad je bio „osiguran“ već na polovici mjeseca, tj. 15. listopada 2015.  Do 14 sati tog dana su bile pale 272 litre kiše.

9. 11.2015. – Ogulin, Požega, Slunj, Daruvar, Rijeka Omišalj, Bednja, Parg čabar, Risnjak Crni Lug, Delnice, Sljeme Puntijarka: Rekordno visoka temperatura za mjesec studeni

Dan  novih temperaturnih rekorda (za najvišu temperaturu) za mjesec studeni je bio ponedjeljak 9.11.2015. Posebno je zanimljiv rekord za Ogulin koji je čak za 2.5°C viši od starog rekorda.

Rekordi koji su postavljeni tog dana su (u zagradi je naveden dosadašnji rekord i datum kad je izmjeren): Ogulin 27.2°C (24.7°C, 11.11.1977), Požega 26.0°C°(25.5°C, 15.11.2002), Slunj 25.1°C (24.3°C, 16.11.1963), Daruvar 25.0°C (24.5°C, 15.11.2002), Rijeka Omišalj (24.1°C, 23.6°C, 3.11.2014),  Bednja 23.0°C (21.5°C, 5.11.2014), Parg Čabar 21.7°C (21.7°C, 11.11.1977), Risnjak Crni Lug 20.9°C (19.0, 5.11.2008), Delnice 20.7°C (18.5°C, 3.11.2008), Sljeme Puntijarka 20.5°C (20.1°C, 2.11.2004).

Prva polovica studenog 2015. – Zavižan: Rekordna toplina

Na meteorološkoj postaji Zavižan je prva polovica studenog bila rekordno topla. Srednja temperatura na Zavižanu u prvoj polovici mjeseca je iznosila 9.0°C. To je čak za 2.5°C više od, do 2015. godine najtoplije prve  polovice studenog 2014. godine.

Studeni 2015. – Zavižan: rekordan broj datumskih (dnevnih) temperaturnih rekorda

Iako nije oboren apsolutni temperaturni rekord za studeni (19.2°C od 4.11.2004) studeni 2015 je na Zavižanu donio čak 10 dnevnih (datumskih) temperaturnih rekorda, što je rekordan broj takvih dana za bilo koji mjesec u godini.  Novi dnevni temperaturni rekordi su na Zavižanu izmjereni  5, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 16 i 17. studenog 2015.

22. 11. 2015. –Zavižan:  Rekordna visina prvog snijega sezone, Rekordni novi snijeg za mjesec studeni, Rekordno dugi „snježni post“

U nedjelju 22. studenog 2015. na Zavižanu je izmjereno 60 cm snijega. Bio je to  prvi snježni pokrivač sezone 2015/2106 na Zavižanu. Time je izjednačen datum najkasnije pojave snježnog pokrivača na Zavižanu u povijesti meteoroloških mjerenja (22. studeni iz 2008 godine).  60 cm snijega izmjerenih u 7 sati ujutro na Zavižanu  je nova rekordna visina prvog snježnog pokrivača sezone, a stari je rekord nadmašen i više nego dvostruko.  U sezoni 2009/2010 prvi snježni pokrivač je izmjeren 13. listopada 2009. i tada ga je bilo 28 cm.  Tih 60 cm snijega je i najveći novi snijeg koji je pao na Zavižanu u  studenom. Zanimljivo je da je to i druga najveća količina novog snijega za bilo koji mjesec. Najviše novog snijega  (definirano kao najveće jednodnevno povećanje visine snježnog pokrivača između dva susjedna dnevna mjerenja) je zabilježeno 21. travnja 1980 godine. Tog travanjskog jutra je izmjereno čak 76 cm više snijega nego dan prije.

Te je snježne nedjelje na Zavižanu postavljen još jedan rekord. Između prvog jesenskog snijega  (22.11.2015) i posljednjeg proljetnog snijega (snježni  pokrivač izmjeren  u 06 UTC) u 2015.  godini je  proteklo  čak 212 dana. Zadnjih 2 cm snijega  je  u sezoni 2014/2015 izmjereno 22.4.2015. Riječ je o najdužem nizu uzastopnih dana („snježni post“) bez snježnog pokrivača na meteorološkoj postaji Zavižan u povijesti mjerenja (od 1954. godine). Prosječna duljina snježnog posta  na Zavižanu je 148 dana.

22.11.2015. – Gorice -  Nova Gradiška, Slavonski Brod: Rekordna dnevna količina kiše u studenom

U 24 sata (do 8 sati ujutro 22.11.2015) u Goricama je izmjereno 29,3 litre kiše na kvadratni metar, najviše od 2004. godine, od kada postoji meteorološka postaja u tom mjestu, a u obližnjem Slavonskome Brodu 39,4 litre – najviša dnevna količina tijekom studenoga u povijesti mjerenja te postaje, od 1963. godine.

Studeni 2015. – Dubrovnik: Najsušniji studeni u povijesti meteoroloških mjerenja

U Dubrovniku je u studenom palo samo 23.8 mm oborine. Time  je  ovogodišnji studeni  bio najsušniji u povijesti meteoroloških mjerenja, a ona se u Dubrovniku vrše od 1961. godine.   Do ove godine je rekord za najmanju količinu oborina u studenom za Dubrovnik iznosio 36.9 mm iz 1981. godine. Studeni je u Dubrovniku prosječno najkišovitiji mjesec u godini s 149.8 mm oborine.

Prosinac 2015. – Dubrovnik, Gospić, Hvar, Lastovo, Knin, Ogulin, Rijeka, Split,  Varaždin, Zadar, Zagreb: Najsušniji prosinac u povijesti meteoroloških mjerenja

Prosinac je obilježila rekordna suša.  U mnogim mjestima, posebno  duž Jadrana u prosincu nije bilo mjerljive količine oborina.   Prosinac 2015 je bio rekordno sušan prosinac, potpuno bez oborina u slijedećim mjestima (u zagradi je dosadašnja minimalna količina oborine zabilježena u prosincu): Dubrovnik (10.6 mm), Hvar (3.3), Lastovo (5.7), Split (18.3).  I u Kninu je ovogodišnji prosinac prošao bez oborina (dosadašnji rekord je bio 6.3 mm).  Rekordno sušan prosinac je bio i u Gospiću sa 0.1 mm oborine (dosadašnja najmanja količina oborine u prosincu je bila 11.3),  Ogulinu sa 0.7 mm (stari rekord je bio 42.5 mm), Rijeci sa 0.1 mm (18.3), Varaždinu sa 1.2 mm (7.4), Zadru sa 0.3 mm (14.7 mm).

U Zagrebu (Maksimir) je u prosincu zabilježeno tek 0.4 mm oborine. To je 1.4% od prosjeka (razdoblje 1961.-1990).  Osim što je prosinac 2015 u Zagrebu rekordno sušan prosinac, riječ je i o četvrtom najsušnijem mjesecu u povijesti meteoroloških mjerenja (od 1949.  godine).  Sušniji su bili samo listopad 1965 (0.2 mm oborine), studeni 2011 (0.3 mm oborine) i siječanj 1964 (0.5 mm oborine).

Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič prosinac je sa 0.3 mm oborine također rekordno sušan. Meteorološki se podaci vode od 1861. godine.

U Osijeku je ovogodišnji prosinac također prošao sa 0.0 mm oborine, a to se dogodilo i 2013. godine.

Prosinac 2015. – Rekordno topli prosinac na Zavižanu

Na Zavižanu je srednja mjesečna temperatura u prosincu iznosila 2.2°C što je za 5.1°C više od prosjeka (1961.-1990).  Prosinac 2015. je na Zavižanu bio za 1.6°C topliji od dosad najtoplijeg prosinca.  Do 2015. godine najtopliji je bio prosinac iz 1985 godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 0.6°C.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AN
ANTIkomunist55
21:20 04.01.2016.

trebate vi aparate odnijet na bazdarenje, dosta je ljudi izmerilo i vece temperature a imaju precizne alate za mjerit