Kad je riječ o odnosu sa susjedima, Europska komisija navodi da "općenito dobro razvijeni odnosi sa Slovenijom" i dalje povremeno nailaze na poteškoće zbog otvorenih pitanja o granici. Komisija smatra napretkom "neformalni dogovor" između premijera Hrvatske i Slovenije o "uključivanju treće strane" u otvorena granična pitanja. U nacrtu dokumenta stajalo je "načelni dogovor" dvojice premijera i "arbitraža treće strane", ali je na inzistiranje Slovenije to promijenjeno u "neformalni dogovor" i "uključivanje treće strane".
Komisija ističe da odluka Hrvatskog sabora iz prosinca 2006. da se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) počne primjenjivati od početka sljedeće godine i na zemlje članice EU-a "odstupa od političkog dogovora postignutog između zainteresiranih zemalja u lipnju 2004., a na koji se referiralo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 16. i 17. lipnja 2004.". Komisija ističe potrebu da se riješi pitanje ZERP-a, kao i sva ostala otvorena pitanja.
Komisija je ocijenila da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo koje bi se u srednjoročnom razdoblju moglo nositi s konkurentskim pritiskom na unutrašnjem europskom tržištu, pod uvjetom da odlučno provede sveobuhvatni reformski program kako bi se smanjile strukturalne slabosti. Od 2004. godine Komisija je ocjenjivala da se Hrvatska može smatrati funkcionalnim tržišnim gospodarstvom.
Kad je riječ o gospodarstvu, kaže se da je Hrvatska zabilježila snažni i ubrzani rast te da je zadržana makroekonomska stabilnost, uključujući nisku inflaciju. Komisija, međutim, upozorava na to da bi vanjski deficit mogao utjecati na makroekonomsku stabilnost. Također se navodi da je smanjena nezaposlenost, iako je stopa nezaposlenosti i dalje visoka.
Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva. U nekim područjima postignuta je velika usklađenost s europskom pravnom stečevinom, ali će za puno usklađivanje trebati značajni napori.
(Hina)