Plenković u Saboru: 'Krizu smo dočekali spremni i to zahvaljujući odgovornoj proračunskoj politici'

Vlada vodi računa da država funkcionira i da svi, uz maksimalne napore, premostimo krizu bez presedana u kojoj se nalazimo, poručio je u četvrtak premijer Andrej Plenković iz Hrvatskog sabora kojemu je predstavio drugi ovogodišnji rebalans državnog proračuna.

Hrvatska je, istaknuo je, tu krizu dočekala spremna, zahvaljujući odgovornoj proračunskoj politici koju je Vlada vodila zadnjih nekoliko godina, a koja je bila usmjerena na stabilnost javnih financija i razborito planiranje proračunskih prihoda i rashoda.

„Ni jedna dosadašnja ekonomska kriza, ni recesija nije nastupila tako munjevito ni uzrokovala tako dubok pad gospodarskih aktivnosti i zahvatila cijeli svijet“, podsjetio je Plenković.

Naglasio je da se njegova Vlada, uz koronakrizu, morala nositi i s posljedicama razornog potresa u Zagrebu, u ožujku, čije se štete procjenjuju na 86 milijardi kuna.

Vlada je morala reagirati snažno

  Hrvatska Vlada je morala reagirati snažno, donijela je dva paketa mjera za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje negativnih posljedica koje su smanjile prihodnu, a uvećale rashodnu stranu proračuna, podsjetio je Plenković.

 Prvim rebalansom proračuna, proračun je opterećen za 5, 3 milijarde kuna, za mjere očuvanja radnih mjesta koje traju i danas, do konca godine  isplatit će se vjerojatno 8, 1 milijardi kuna.

 „Uz to, stalno smo smanjivali porezno opterećenje; da nismo mnogo veći broj naših građana i poduzeća teže bi izdržavao pritisak krize“, naglasio je premijer, te istaknuo da će zakonski paket za peti krug porezne reforme, koji je Vlada usvojila jutros,  donijeti dodatna rasterećenja koja će u konačnici dosegnuti 10 milijardi kuna.

 Premijer je iznio i procjene kretanja za domaće gospodarstvo.

 Predviđa da će gospodarski pad ove godine iznositi 8 posto, što je blaže od inicijalnih predviđanja, dok u idućoj godini očekuje rast od 5 posto, a u 2022. rast od 3, 4 posto.

Pokazatelji upućuju na oporavak

„Objavljeni pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak,  nakon početnog udara u krizi. To je po nama posljedica pogođenih epidemioloških mjera, ali i mjera za gospodarstvo“, naglasio je.

 Vlada RH očekuje i priljev europskih fondova, a očekuje i da će, s obzirom da kriza traje, i dalje trebati iznalaziti rješenje za potporu gospodarstvu, osiguranje svih troškova u zdravstvu, te pomoć najranjivijima u društvu, rekao je Plenković.

 Premijer je podsjetio i na brojčanu stranu rebalansa.

 Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9, 2 milijardi kuna, na 131, 1 milijardu, a ukupni rashodi za 8, 6 milijardi kuna na 155, 9 milijardi. Očekuje se da će opća država zabilježiti manjak od 29, 5 milijardi  kuna, odnosno 8 posto BDP.

 Očekujemo da se udio javnog duga u BDP-u o ovoj godini poveća za 14, 5 postotnih bodova, te da iznosi 87, 3 posto, no već u idućoj očekujemo smanjenje njegova udjela u BDP-a po prosječnoj stopi od 2 postotna poena, želimo da u 2023., dođemo na razinu 81, 2 posto, naglasio je premijer.

 Njegova će Vlada, poručio je, nastaviti aktivnosti koje će nas voditi prema euro-području, odgovorno upravljati javnim financijama, pronalaziti najbolje načine za nova zaduženja, kad to bude potrebno.

 S obzirom na način na koji smo do sada upravljali javnim financijama, to nam, naravno, nije drago, no s druge strane osigurane su plaće, mirovine, naknade poslodavcima za plaće u privatnom sektoru, zaključio je premijer.

Situacija bolja od projekcija u svibnju

 Uz spomenute rashode za očuvanje radnih mjesta, ministar financija Zdravko Marić izdvaja i rashode za različite mjere u borbi protiv koronavirusa od 1,2 milijarde kuna, od sektorskih za kulturu, turizam i sport do nabave različite opreme za zdravstvo.

 Rashodi su veći za 8,6 milijardi kuna, a jedna od većih izmjena je u sustavu Ministarstva zdravstva, gdje je rebalansom predviđeno povećanje sredstava za 1,76 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podmirenje dugova prema veledrogerijama - 1,34 milijarde putem ministarstva za dug bolnica, a 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, kazao je 

 Kada je riječ o prihodima istaknuo je da iako su porezni prihodi i doprinosi 12,2 milijarde manji, situacija je nešto malo bolja od projekcija u svibnju, za oko 7 milijarde kuna.