Pogledajte kako izgleda velebna zgrada hrvatskih biskupa

Mistifikacije oko nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije više ne bi trebalo biti, jer veo tajne skinula su trojica nadbiskupa s crkvenog vrha, na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem. Sva trojica, uz nazočnost arhitekta Nenada Fabijanića, trudila su se svim silama opravdati novac koji je utrošen u gradnju velebnog zdanja (oko 16,5 milijuna eura), od težnje za zgradom koje sežu još od austro-ugarskih vremena, kada se začela biskupska konferencija, do potreba današnje HBK, koja ima 76 zaposlenih i svu silu vijeća i ureda s čak 265 članova, od kojih većina samo jednom godišnje (ili čak nikada) navrati u njezine urede.

Zgrada ima 11.000 četvornih metara, a gradnja je stajala 1500 eura po četvornom metru, što je znatno manje, primjerice, od Muzeja suvremene umjetnosti, čiji je četvorni metar od 3600 eura usporedio kardinal Bozanić i tim podatkom kontrirao kritičarima.

- Sav novac je došao od donacija iz inozemstva i tuzemstva. Nijedna biskupija nije sudjelovala svojim novcem - rekao je kardinal Josip Bozanić, demantirajući tako kolegu mons. Vjekoslava Huzjaka, koji je na HTV-u tvrdio upravo suprotno. Ispočetka je rečeno kako će samo Talijanska biskupska konferencija biti financijer, a sada su se tu našle odjednom i njemačka, američka, itd., a sve je, dakako, teško, tj. gotovo nikako provjerljivo.

Štoviše, Crkva ne samo da nije, prema njezinu mišljenju, potrošila gomilu novca, nego je u vrijeme krize bila i široke ruke, pa je kao dobar poslodavac dala posla za 2000 radnika. I još više, zapravo, jer su ugrađivani samo domaći materijali i radove su izvodile samo domaće tvrtke, a štedjelo se nije danas zbog toga da bi se, npr. na energetski učinkovitom grijanju i hlađenju, moglo uštedjeti sutra. (Tko razumije, shvatit će, reklo bi se.)

Zgrada sama po sebi nije, zapravo, nimalo spektakularna. Štoviše, skladno se uklopila u prostor i za razliku od susjednog Vojnog ordinarijata ne strši i ne bode oči, no čini se da će s Vojnim ordinarijatom dijeliti istu sudbinu po pitanju svrhovitosti i iskoristivosti prostora, jer je monumentalnost ponegdje uzela prilično maha i kada se to još spoji s birokratskim duhom koji će se useliti u tu zgradu, sigurno se neće raditi o dobitnoj kombinaciji za prečicu prema Kraljevstvu Nebeskom.

Crkveni vrh, koji je predstavio zgradu na Ksaveru, misli kako njezina gradnja nije utjecala na pad popularnosti Crkve, ali oni za te ankete ionako nimalo ne mare.

- Božićno i uskrsno vrijeme u našim crkvama pokazalo je koliko smo popularni - rekao je Bozanić.

On misli i kako su takve ankete, ali i podmetanja oko popisa stanovništva i pozivi da se ljudi ne izjašnjavaju kao vjernici, smišljene zavjere da se u Hrvatskoj namjerno smanji broj katolika.

- Netko je dobio zadatak dokazati da je manje katolika i mnogi su u toj službi i zato pozivam sve vjernike da se izjasne kako se osjećaju - apelirao je kardinal Bozanić.

Novinari su nakon konferencije imali prilike razgledati zgradu, koja u biti podsjeća na sve slične zgrade (kao radničko sveučilište "Moša Pijade", kako je rekla jedna kolegica), s apartmanima za biskupe koji nalikuju hotelskim sobama, specifičnom kapelom u sredini zdanja, prozirnim staklenim liftom, gomilom staklenih površina, itd. Onako novinarski i kolegijalno, vlasniku zgrade zamjeriti se može što će kolege novinare s Hrvatskog katoličkog radija i Ike smjestiti u suteren (dok je npr. arhiv na katu) i s pogledom na parkirane automobile u garaži. No, za utjehu, pod prozorom imaju i malo zelenila, pa u slobodno vrijeme mogu zasaditi vrt ili uzgojiti poneki cvijet.