Politički sukob Srba i Bošnjaka vodi slabljenju Hrvata u BiH

U predstojećim mjesecima doći će do radikalizacije političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine u kojoj bi se trebala oslabiti uloga sadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka te u konačnici inicirati snažniju reakciju međunarodne zajednice u kojoj bi s vatrogasnim mjerama na relaciji Banja Luka – Sarajevo usputne žrtve opet bili samo Hrvati, doznaje Večernjak.

SBiH i SDA zajedno
Ovakav scenarij potaknuo je jedinstveno bošnjački politički krug SBiH i SDA, a djelomično ga podupiru i utjecajni krugovi međunarodne uprave u BiH. To se, prije svega, očituje u sve većem zaoštravanju odnosa koje izražava bošnjački politički lider Sulejman Tihić koji je, očito pod stranim utjecajem, promijenio dosadašnji kurs tolerancije i otvorenosti na dogovaranje. Svim njegovim istupima prethodile su provokacije srpskoga lidera Milorada Dodika na koje je Tihić prvi put odgovorio na isti način koje vodi zatvaranjem mogućnosti dogovora.

Iako ga je osobno u nekoliko navrata kontaktirao i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Javier Solana, Tihić je nedavno ostao vrlo tvrd odbivši se pojaviti u Banjoj Luci na sastanku s Dodikom, Inzkom i Draganom Čovićem. Nakon toga je inzistirao da uz ukidanje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske austrijski diplomat kazni određene političare iz RS-a. Ništa od toga se nije dogodilo.

Tihić posljednjih dana poručuje i da neće prihvatiti zakon o popisu pučanstva, odbija novi susret prudske trojke, koji bi trebao sazvati visoki predstavnik. Ovakav radikalan zaokret zapravo je najviše od koristi Miloradu Dodiku i njegovoj politici, kojega su do sada usmjeravali diplomatski Tihić i pragmatični Čović.

Spojene posude
Radikaliziranje Sarajeva po zakonu spojedinih posuda izaziva jednako toliko ili još više otpora u Banjoj Luci. Scenarij prema kojemu bi se prouzročilo stanje kaosa i reagiranje međunarodne uprave, prije svih Sjedinjenih Država, ima za cilj pokazati slabost EU-a i njezina austrijskog diplomata na čelu međunarodne uprave u BiH.

U zabavljenosti međunarodne zajednice i stabiliziranja ta dva državna pola, Sarajeva i Banje Luke, do sada su u pravilu gubitnici bili Hrvati. I istup akademika Muhameda Filipovića najavljuje ignorantski odnos prema Hrvatima, kojima se osporava i ustavnopravni položaj konstitutivnog naroda u BiH, što se nije osporavalo niti tijekom posljednjeg rata.

Uostalom na sličan je način cuijelo vrijeme posljednjih mjeseci funkcionirala Vlada FBiH u kojoj su Hrvati redovito bili nadglasavani. Radi se, prije svih, o zakonu kojim se izdvaja novac iz zajedničkog proračuna uz krpljenje propalih poduzeća s bošnjačkih područja ili financiranje braniteljske populacije.