Golem stol u kabinetu ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dragana Primorca zatrpan je raznoraznim udžbenicima za osnovnu školu.
- Počinjemo izradu novog nacionalnog kurikuluma, a prije toga dali smo si truda proučiti postojeći i pročitati udžbenike kako bismo vidjeli koje se nelogičnosti te znanstveno i tehnološki neutemeljene stvari u njima nalaze - objašnjava Primorac hrpu udžbenika na svom stolu. Na temelju onog što je do sada analizirano tvrdi da dijelovi mnogih udžbenika ne korespondiraju s trendovima modernog društva te će dosta toga trebati promijeniti.
- Ima li smisla da, primjerice, u čitanci iz hrvatskog jezika za prvi ili drugi razred na stranici bude nekoliko slika, ali i pola stranice sitno ispisanog teksta koji dragi Bog ne može pratiti, a ne dijete toga uzrasta - kaže ministar. Naglašava da mu je, među ostalim, cilj posebno rasteretiti školski program od 1. do 4. razreda osnovne škole koji bi, tvrdi, trebao biti usklađen s psihofizičkim sposobnostima i razvojnim mogućnostima djece te dobi.
- To znači da zadatak iz matematike ili, primjerice, neka tema iz prirode i društva ili nekog drugog predmet ne smije biti takva da je dijete može samo naučiti napamet bez razumijevanja. Morat će biti prilagođeni mogućnostima djetetova apstraktnog razmišljanja te će dijete postati aktivan sudionik procesa učenja - ističe ministar Primorac. Namjera mu je također ključne predmete, primjerice povijest, zemljopis i hrvatski, osloboditi svakog političkog i ideološkog utjecaja. Želi također da osnovno školstvo te, vjerojatno, prve dvije godine obveznog srednjoškolskog obrazovanja budu cjelovit sustav. Danas, ocjenjuje Primorac, nije tako i između programa za osnovnu i srednju školu nema nikakve "komunikacije", odnosno jedan s drugim nemaju nikakve veze. Na izradi novog nacionalnog kurikuluma radit će tri povjerenstva za tri područja - prirodoslovno-matematičko, humanističko i umjetničko. Iako ministar nerado govori o imenima članova povjerenstava, u akademskim se krugovima već dulje vrijeme govori da će povjerenstvo za prirodoslovno povjerenstvo voditi akademik Vladimir Paar. Osim njega, spominju se i imena akademika Milana Moguša, Sibe Mardešića i Eugena Pusića. Primorac kaže da će polovicu članova povjerenstava, od ukupno njih petnaestak, činiti akademici, vrhunski znanstvenici i sveučilišni profesori, a drugi dio popunit će se nastavnicima, metodičarima i predstavnicima školskih sindikata.
Irena KUSTURA