Povlašteni upisi na fakultete djece dragovoljaca Domovinskog rata podijelili su tu populaciju branitelja. Rezultat je to ankete koju je na uzorku od 118 dragovoljca s prve linije bojišta proveo Večernji list. Samo polovica ispitanika smatra da je povlašteni upis dobro rješenje, dok njih gotovo 41 posto smatra da država djeci dragovoljaca umjesto povlaštenog upisa treba omogućiti stipendije tijekom školovanja, plaćanje troškova izvanrednog studija ili konkretnu pomoć pri zapošljavanju. Dragovoljci, potvrdit će to i najistaknutiji među njima, smatraju da su njihova djeca dovoljno pametna da bez ičije pomoći upišu fakultet te da problemi nastaju kada upisani fakultet treba – financirati.
Nadalje, trećina dragovoljaca smatra kako su povlaštenim upisom ugrožena prava ostale djece, dok njih gotovo polovica misli da to nije tako. Kada sagledaju sve što im država nudi kao najzaslužnijima za obranu domovine, više od 70 posto reći će da su uglavnom ili posve nezadovoljni.
Slavica Hruškar, predsjednica Nezavisnih dragovoljaca hrvatskih, smatra da problema povlaštenih upisa ne bi bilo da su potvrde na fakultete donijela samo djeca dragovoljaca.
Službeničke plejade
– Službeničke plejade izdale su stotine potvrda onima koji su htjeli! Dragovoljaca nije bilo više od 30.000, ostali su činovnici koji su rat vidjeli samo na televiziji – tvrdi S. Hruškar.
Mišljenja je da zakon ne treba mijenjati, nego ga doraditi, jer nakon upisa djeci treba pomoć da studij završe. Ali ne na način da im se poklanjaju prolazne ocjene, jer to njima i ne treba. Treba im, kaže, omogućiti stipendije kako bi mogli kupovati knjige i skripta, a ne kao desetak generacija koje su diplomirale do sada učeći iz posuđenih skripta jer obiteljima s nezaposlenom majkom i ocem koji hrani obitelj s 3000 kuna mirovine i fotokopirana skripta su luksuz.
Nešto manje od 30 posto dragovoljaca smatra da će njihova djeca iskoristiti povlašteni upis, a njih 33 posto uvjereno je da neće. Negativne reakcije na povlašteni upis djece dragovoljaca zasmetale su polovici te populacije, dok trećina to nije ni osjetila. Onima kojima su zasmetale negativne reakcije javnosti ne smetaju argumentirane optužbe nego “izvrtanje činjenica koje sustavno odrađuju pojedinci iz akademske zajednice”. Za to, kažu dragovoljci, imaju i dokaze jer su na nekim fakultetima djeca dragovoljaca nakon razredbenog ispita među 10 posto najboljih kandidata.
Navale djece dragovoljaca ove su se godine bojali svi fakulteti i sveučilišta. Pojedini su se nastojali zaštititi pooštravanjem prijamnih ispita i podizanjem bodovnog praga želeći, kako su im čelni ljudi objašnjavali, dobiti najbolje kandidate, a ne povlaštene. No, da povlaštenost ne nosi manje znanja, vještina i sposobnosti, dokazala su dragovoljačka djeca na, primjerice, zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, gdje ih je od gotovo 500 prijavljenih čak 398 prešlo bodovni prag. Neki od njih plasirali su se među 10 posto onih koji su najbolje riješili prijamni, a dvojica su među prvih deset.
Pomicanje crte
– Ne treba o njima govoriti paušalno i etiketirati ih. Upravo zahvaljujući činjenici da bi se njih 227, a pomicanjem crte vjerojatno i 240, upisalo na fakultet i bez potvrde, toliko djece koja su pokazala lošije znanje od njih dobit će priliku studirati – objašnjava Ria Letić, tajnica Ekonomskog fakulteta, koji će dragovoljačku djecu upisati po posebnoj, dodatnoj kvoti. To će učiniti i većina fakulteta zagrebačkog i ostalih sveučilišta. Kineziološki fakultet iz Zagreba odlučio se za kombinirani model.
– Sva dragovoljačka djeca koja se z
ahvaljujući uspjehu iz srednje škole, znanju i sposobnostima uspiju plasirati u planiranu kvotu, upisat će se kao i svi ostali. One koji prijeđu razredbeni prag, ali nemaju dovoljno bodova za redoviti upis stavljamo na posebnu rang-listu i upisujemo po povlaštenom postupku – kaže dekan Kineziološkog fakulteta prof. Dinko Vuleta.
Za razliku od njih, Filozofski fakultet odlučio je sve kandidate s povlaštenim statusom upisati u već prije donesenim kvotama. Mnogi su taj njihov potez, pa čak i unutar akademske zajednice, nazvali politikantskim. Ocijenili su da tako čelni ljudi fakulteta žele izazvati bijes javnosti i okrenuti ga protiv branitelja, odnosno njihove djece.
Nema kapaciteta
– To nije točno. Mi jednostavno nemamo kapaciteta da bismo i jednoga studenta upisali mimo donesenih kvota. Prošle godine primili smo najveći broj brucoša po posebnim uvjetima – čak 253. Ove godine to nismo mogli jer nam je prijetio kolaps sustava. Za to nemamo ni prostora ni kadrova – tvrdi dekan Filozofskog fakulteta prof. Miljenko Jurković.
Na 34 studijska programa na Filozofskom fakultetu upisat će se 260 kandidata po posebnom statusu, a svaka studijska grupa imat će maksimalno 41 posto povlaštenih studenata. Primjerice, na psihologiji od 40 brucoša, koliko ih se prima, bit će 16 dragovoljačkih. Na kraju čitave zbrke, nervoze i izazvanih tenzija i nakon nekoliko preporuka fakultetima da dragovoljačku djecu upisuju izvan kvota, Sveučilište u Zagrebu odlučilo je podnijeti ustavnu tužbu protiv Zakona o braniteljima koji, kako kažu, krši njihovu autonomiju i stvara nejednakost među građanima. Sličnu tužbu već je podnio Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a iz Ustavnog suda ovih su dana poručili da će je riješiti do sljedećih upisa.
Naša djeca nisu jedina s tim pravom
Tom Kaćinari, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca, kaže kako nezadovljstvo državom ne proizlazi iz njihovih velikih očekivanja, nego je to posljedica uglavnom neostvarenih obećanja političara.
– Dragovoljci nikad ništa nisu tražili. U rat su otišli iz ljubavi prema Hrvatskoj. Ali, država je počela dijeliti povlastice, a one su jednake i za one koji su dobrovoljno otišli u rat kao i za one koji su otišli kada ih je država prisilila. To je nepravda koju osjećaju i s kojom se ne mogu pomiriti – kaže Kaćinari i domeće kako su rezultati ankete prvi vjerodostojan stav dragovoljca nakon što su otišli u rat jer nisu za mišljenje pitani predsjednici udruga, nego oni osobno.
Što se tiče upisa, Kaćinari smatra da povlašteni upis mora ostati te najavljuje da će se stipendije toj djeci isplaćivati iz Fonda hrvatskih branitelja. Uvjeren je da ne treba mijenjati zakon, a onima koji preispituju ustavnost povlaštenog upisa poručuje da djeca dragovoljaca nisu jedina populacija koja ima pravo na povlašteni upis.
– Što je s invalidima od rođenja? O tome nitko ne govori. Svi samo lupaju po našoj djeci. Pa onda netko jednu laž ponovi u medijima deset puta i eto istine! Protiv toga se mi borimo – kaže Kaćinari i ističe kako je njegov najstariji sin netom završio srednju školu kao najbolji u generaciji, ali da, unatoč tome, na sinovo pitanje hoće li mu kupiti nove Nike tenisice, mora odgovoriti ne – jer ih ne može platiti!
Profesori su subnoraši
Tihomir Trešćec, dragovoljac koji se u rat uključio u lipnju 1991. godine, smatra da povlastice djece dragovoljaca nisu ni blizu onima koje su ostvarivali borci NOR-a te da ih ne treba ukidati. Želi da i njegova djeca, ako budu htjela, mogu studirati.
– Rezultati ankete ocrtavaju stvarno raspoloženje među dragovoljcima, to je točno. Međutim, želim poručiti profesorima koji se bune neka radije šute jer su diplome stekli uz predočenje potvrde SUBNOR-a. A nisu takvi samo na fakultetima, ima ih i u Saboru! I to je sramota – reći će Trešćec i domeće kako ima pogrešaka i u popisima dragovoljca:
– Na popisu nas je 250.000. Da nas je bilo toliko, njih najmanje 20.000 branilo bi Vukovar i situacija tamo imala bi potpuno drukčiji ishod. Mislim da nas je bilo najviše 40.000. A i ta brojka je pretjerana!