Vrlo brzo nakon što su ugašeni veliki požari oko Splita vlasti su objavile prve procjene nastale štete.
Prema riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, štete od požara iznose oko 42 milijuna kuna, pri čemu taj iznos ne obuhvaća štetu na opožarenim šumama.
No, državne vlasti još nisu točno rekle kada će oštećeni građani dobiti odštetu za svoju uništenu imovinu i koliko će zapravo biti obeštećeni.
Naime, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tek je najavio novi Pravilnik za mjeru 5. iz programa ruralnog razvoja, a na temelju kojega se dodjeljuju potpore za obnovu poljoprivrednog dobra izgorjelog u požarima. Za te potrebe osigurano je 20 milijuna eura, ali tek treba raspisati i provesti natječaj. Prema ministrovim najavama, natječaj će biti raspisan početkom kolovoza, dok isplatu novca za štete od požara građani mogu očekivati u proljeće iduće godine.
Iako ministar kaže da će država sanirati štetu u stopostotnom iznosu i uz minimalnu proceduru, dosadašnja iskustva pokazuju da su isplate šteta u sličnim slučajevima iznosile najviše do dvadeset posto vrijednosti uništene imovine. A mnogi vlasnici vinograda i maslinika s Pelješca koji su izgorjeli u požaru 2015. ni do danas nisu dobili nikakvo obeštećenje zbog „ograničenih sredstava“. Već i sama činjenica da se isplata štete sada najavljuje za proljeće iduće godine pokazuje da je oslanjanje na državu u ovakvim situacijama kao igranje na sreću.
Na splitskom području izgorjelo je oko 200 hektara maslinika i 40 hektara voćnjaka i vinograda, a gorjele su i kuće, automobili. Imaju li vlasnici te imovine alternativu čekanju državne pomoći? Veliki je problem u Hrvatskoj, čini se, što mali broj ljudi osigurava svoju imovinu. Prema podacima iz stručne publikacije Svijet osiguranja, u Hrvatskoj je osigurano jedva 20 posto ukupne imovine. Mnogi će objašnjenje pronaći u cijeni osiguranja, pa će reći da je osiguranje imovine skupo i nepotrebno. Činjenica je, međutim, da je osiguranje od požara na primjer puno jeftinije od autoosiguranja.
Osim toga, brzo obeštećenje nakon ovog požara dobiti će samo vlasnici osigurane imovine, a upravo je brza naknada štete u ovakvim situacijama ključna. Iz najvećeg domaćeg osiguravatelja, Croatia osiguranja, tvrde kako će sve manje štete biti isplaćene jedan dan nakon obračuna, dok će u slučajevima velike štete vlasnicima osigurane imovine biti isplaćena akontacija za sanaciju izgorjele imovine i prije konačne procjene štete, a ukupan iznos štete bit će isplaćen nakon konačnog obračuna.
- Ovo su teške situacije u kojima postaje jasna važnost i vrijednost osigurane imovine. O osiguranju imovine na žalost uglavnom razmišljamo kad se nesreća dogodi i kad je nema tko nadoknaditi, kaže Predrag Krstanović, direktor Sektora za upravljanje naknadama šteta u CO. Osiguranja od požara i općenito elementarnih šteta relativno je malo u ukupnoj premiji osiguratelja. Tijekom 2014. godine zabilježen je najznačajniji pad ukupne premije takvih osiguranja, ali tijekom 2016. ta osiguranja ipak opet bilježe rast.
bože mili, pa dolje se još dimi, kamoli da ne bi čekali na odštetu. Prije toga biti će im poslan račun za neodgovorno održavanje parcela, šuma i drugog ..