Predsjednik dobio pet milijuna dolara jer je – otišao s vlasti

Zvuči kao vic, ali nije: predsjedniku najsiromašnije zemlje na svijetu dali su nagradu od pet milijuna dolara zato što je pristao otići s vlasti. Lider Nigera Mahamadou Issoufou dobio je znamenitu Ibrahimovu nagradu koja se dodjeljuje afričkim liderima koji poštuju ustavna ograničenja i odu s vlasti onda kada zakon to od njih traži. U Africi se to načelo jako često krši. Isto tako, nagrada se dodjeljuje i za dobro upravljanje zemljom te je odbor koji mu je nagradu i dao zaključio da je Issoufou smanjio siromaštvo u zemlji gdje je život zaista težak. No, dodjeljivanje Ibrahimove nagrade posebno je odjeknulo zato što se, jednostavno, dogodilo. Naime, stanje demokracije i političkog upravljanja u Africi toliko je loše da odbor priznanje uglavnom ne dodijeli nikome.

Nije pravi demokrat

Ibrahimovu nagradu utemeljio je britanski milijarder Mo Ibrahim, rođen u Sudanu, a svoj novac koristi kao pravi filantrop: daje pet milijuna dolara afričkom lideru koji je otišao s vlasti kada je ustav to od njega tražio i koji je tijekom mandata dobro upravljao zemljom. Iako bi neki zaključili da je davanje novca moćniku koji upravlja nekom siromašnom zemljom farsa, nagrada je zapravo utemeljena kako bi se predsjednike motiviralo da napuste vlast kad im ustavna ograničenja kažu da je vrijeme za to. Jer predsjedniku tih pet milijuna dolara, u ratama koje se isplaćuju u deset godina, jamči dobar život i nakon što ode s vlasti, te se računa da će zato biti zainteresiraniji za to da digne sidro, a ne da se zadrži vječno na vrhu vlade.

Možda zvuči apstraktno, ali samo od 2015. čak 13 afričkih predsjednika zaobišlo je ustav, ukinulo ili oslabilo ustavna ograničenja kako bi ostali na vlasti. Kada su to napravili kineski predsjednik Xi Jinping 2012. ili ruski lider Vladimir Putin prošle godine, za njihove manevre čulo se svuda u svijetu. Kada to napravi neki afrički lider, njihovi potezi izazovu vrlo malo pažnje. Da nema britanskog Economista, jedinih novina na svijetu sa zaista pravom globalnom perspektivom, vijesti o razmjerima kršenja demokracije u Africi gotovo ne bi ni dolazile do ušiju zapadnjaka. U čak osam godina, od 14 koliko se priznanje dodjeljuje, Ibrahimova nagrada nije otišla nikome. Nije je dobio nitko ni u protekle dvije godine. Među prošlim dobitnicima je i bivši južnoafrički predsjednik Nelson Mandela.

Pa zašto je nagrada onda 8. ožujka dodijeljena predsjedniku Nigera? Najprije, Mahamadou Issoufou na vlast je došao 2011. godine u Nigeru, najsiromašnijoj državi na svijetu. Po većini pokazatelja, zemlja je i ostala najsiromašnija, ali ipak ima nekih pomaka. Tijekom Issoufouova mandata postotak ljudi u ekstremnom siromaštvu pao je s 48% na 40%. Od 2010. do 2019. BDP po stanovniku porastao je 16%, dok je u istom razdoblju u Africi pao za tri posto. No, građani u zemlji još se uvijek bore s najtežim mogućim oblicima prijetnji za život i slobodu. U zemlji se vode dva ratna sukoba s pobunjeničkim snagama. Stanovništvo se naglo povećava te Niger trenutačno ima 23 milijuna stanovnika, a 2012. imao je 17 milijuna, dakle samo u jednom desetljeću broj stanovništva porastao je za trećinu. BDP po stanovniku iznosio je 2019. oko 500 dolara ili 30 puta manje od hrvatskog, ali i četiri puta manje od nigerijskog. I Etiopija ima 60% veće gospodarstvo.

Issoufou je prvi predsjednik Nigera koji će mirno napustiti svoje mjesto te je u veljači izabran novi predsjednik Mohamed Bazoum koji će na vlast i službeno doći 7. travnja. Prva je to demokratska tranzicija vlasti s jednog na drugog predsjednika u povijesti Nigera, zemlje u kojoj su u posljednjih 60 godina izvedena četiri državna udara. Ustav je predsjedniku dopuštao deset godina na vlasti, a tih deset Issoufou je i odradio.

No, iako ti uspjesi za predsjednika Nigera zvuče dobro, ne treba se zanositi mišlju da je Issoufou bio pravi pravcati demokrat. Tijekom izbora 2016., piše Economist, vlada je uhitila njegova rivala Hamu Amadoua, i to pod optužbom da je krijumčario djecu iz Nigerije kako bi je prodao u Nigeru. Optužba zaista zvuči bizarno. Također, novoizabrani predsjednik Bazoum zapravo je saveznik odlazećeg predsjednika Issoufoua. I tijekom prošlomjesečnih izbora oporba je tvrdila da je pokradena i prevarena. Vlada je na to reagirala isključivanjem interneta i ponovno je uhitila Amadoua pod optužbom da je potaknuo nasilje.

Saveznik Zapada u regiji

Bivši predsjednik Bocvane Festus Mogae koji je nagradu osvojio 2008., i koji danas predsjeda odborom koji je dodjeljuje, tvrdi da se nijedan drugi dobitnik nije suočavao s takvim izazovima kakve je imao Mahamadou Issoufou zbog sveopće neimaštine u Nigeru. No, vjeruje da je pravodobnim odlaskom s vlasti postao snažan primjer koji će potaknuti stanovništvo da bude zahtjevnije prema svojim liderima.

– Tomu unatoč, priznajem da Issoufou nije u rangu prošlih dobitnika – rekao je Mogae.

Novi predsjednik Nigera Bazoum na čelo vlade zasjest će za dva tjedna, i jasno je da će naići na nestabilnu situaciju. Na jugozapadu zemlje prije samo tjedan dana napadači, vjerojatno džihadisti, ubili su 58 ljudi. Prije tri mjeseca ubili su i stotinu civila u napadima na dva sela. Bazoum je obećao boriti se protiv nesigurnosti. Niger se inače smatra vjernim saveznikom Zapada. Zemlja usto graniči s dvije zemlje, Nigerijom i Malijem, u kojima se vlada bori protiv lokalnih džihadističkih skupina. Sjedinjene Države imaju i svoju vojnu bazu za bespilotne letjelice, što bi barem u teoriji moglo pomoći zemlji da postane i medijski relevantna na Zapadu.