Primjedba EK: Ukinite restrikcije za trgovce derivata nafte

Brodogradilišta, zaostaci na sudovima i odredbe o obaveznim zalihama naftnih derivata, a koje nisu u skladu sa zajedničkom pravnom stečevinom EU, tri su točke na koje će Europska komisija upozoriti u sveobuhvatnom izvješću o monitoringu Hrvatske koji će biti objavljen za dva tjedna, doznajemo iz krugova bliskih Bruxellesu.

Analiza škverova

Iako će izvješće biti pozitivno te će biti izostavljene neke primjedbe iz prošlog – primjerice ono o sukobu interesa jer, uz ostalo, ni jedan ministar nije imenovan u NO Ine – ili Zakon o policiji, na ove će probleme biti usmjerena upozorenja.

Restrukturiranje brodogradilišta i neovisnost o državnoj pomoći, što je obavezna mjera, još nije završeno. Riječ je o problemu na koji EK opetovano upozorava već dulje, napominjući da je vremena do punopravnog članstva, 1. srpnja 2013., sve manje.

Iako hrvatska strana na tome radi, nije gotovo dok nije gotovo: krajem prošlog tjedna u Bruxellesu su još analizirali vrlo složeni plan za spašavanje riječkog brodogradilišta 3. maj, koji uključuje i prethodnu privatizaciju pulskog Uljanika. Iako je Vlada dobila u Bruxellesu dopuštenje za početak tog procesa, svaki segment se pomno proučava, a konačni sud još nije donesen.

Brzina obrade predmeta

Kad je riječ o zaostacima na sudovima, jasno je da je povećanje broja predmeta jedna stvar, no EK traži i želi se uvjeriti da postoji uvjerljiv trend brzine obrade predmeta. U razgovorima se spominje da bi taj trend voljeli vidjeti kod tužbi zbog ekonomskih pitanja.

Značajna kritika odnosit će se – ako se do objave ne promijeni zakon – na neusklađenost hrvatske legislative s onom europskom u području slobodnog kretanja roba; u tom se smislu mora provesti – birokratskim rječnikom – “horizontalna usklađenost”. EK hitno traži da se pozornost posveti odredbi da trgovci naftnim proizvodima, primjerice oni koji drže crpke, moraju u Hrvatskoj držati dodatne zalihe uvezenih derivata, one koje prelaze operativne potrebe za svakodnevni rad. Strane kompanije, poput Petrola, nisu stoga u istoj poziciji kao, primjerice, Ina. EK upozorava da je riječ o mjerama koje djeluju poput kvantitativnih ograničenja, nešto poput kvota, što je izravno kršenje zajedničke pravne stečevine EU.