Novo izdanje liste 1000 najboljih europskih sveučilišta otkrilo je gdje se na Starom kontinentu stječe zavidno visokoškolsko obrazovanje.
Ustanove su testirane prema nekoliko faktora: obliku poučavanja, istraživanju okoliša i utjecaja, dohotku i međunarodnom tržištu.
Na prvom mjestu našlo se Sveučilište Oxford, a osim što Englezi imaju 100 sveučilišta u top 200, Njemačka im postaje ozbiljan konkurent.
Naime, germanska zemlja broji 36 sveučilišta među najboljih 100, muenchenski LMN našao se već na 29. mjestu, a nudi obrazovanje iz područja medicine, prava, ekonomije i mnogo više.
Skandinavske zemlje rangiraju približno dobro. Švedska sa šest, a Finska s jedanaest sveučilišta u prvih 200, prema World University Rankings.
Istočna i južna Europa loše rangirane
U top 200 našlo se pet ruskih sveučilišta, ali smatra se najniže rangiranom uspoređujući njezin broj stanovnika i bruto domaći proizvod. Za ljestvicu od 200 najboljih institucija istraženi su podaci 800 akademskih ustanova iz 70 europskih zemalja.
Sveučilište u Mariboru nalazi se između 500. 600. mjesta, a ono u Ljubljani iza 600. pozicije. Hrvatske na ovom popisu nema.
Prošle godine Sveučilište u Zagrebu pozicioniralo se na 551. mjesto prema Centru za svjetsko rangiranje sveučilišta (CWUR).
Siguran sam da je rektor Boras na ćirilici napisao i opisao velebne uspjehe zagrebačkog sveučilišta rezultat bi bio "prevashodniji".