Proširenje EU u slijepoj ulici: 'Nismo došli ondje gdje smo već odavno morali biti'

„Nismo došli ondje gdje smo već odavno morali biti“, izjavio je državni ministar u Ministarstvu vanjskih poslova Michael Roth (SPD) u Berlinu. Roth je izrazio razočaranje na videokonferenciji ministara EU, kojoj je predsjedao, jer se Europska unija još jednom nije mogla dogovoriti o početku zakašnjelih pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kao jedina od 27 zemalja članica Bugarska je blokirala otvaranje tzv. međuvladine konferencije za formalni početak pregovora. „To je težak udarac“, rekao je ministar Roth. Tu je mislio kako na zemlje kandidatkinje tako i na njemačko predsjedanje Europskim vijećem. Njemačka kancelarka kod Bugara osobno se zalagala za Sjevernu Makedoniju. Bez uspjeha. Michael Roth kaže kako je „jako razočaran“.

Bugarsko „ne“ baca sumnju na obećanja Europske unije, smatra Roth. Nova blokada bila bi opasna za stabilnost i sigurnost cijele regije. Još u ožujku 2020. sve članice EU, uključujući i Bugarsku, izjasnile su se za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Samo je još trebalo utvrditi datum, navodi DW.

Ali, onda je ovog ljeta Bugarska odjednom zahtijevala da Sjeverna Makedonija prizna kako je makedonski jezik u stvari samo jedan dijalekt bugarskog. Sjeverna Makedonija to je odbila jer bi se tako odrekla svog nacionalnog identiteta. Napetosti između ove dvije države teško mogu razumjeti ostale države članice EU, smatraju diplomati u Bruxellesu. Posebno zbog toga što dvije zemlje veže Sporazum o prijateljstvu iz 2017. godine. 

Njemački državni ministar Michael Roth je još jednom ukazao na to koliko je Sjeverna Makedonija uložila napora u dosadašnjem pristupnom procesu. Ova zemlja je morala promijeniti ime zbog desetljetnog spora s Grčkom oko pitanja nacionalnog identiteta. Sjeverna Makedonija još od 2005. ima status kandidata.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, koji je se u videokonferenciju uključio iz Bruxellesa, pozvao je Makedonce i Albance da ne odustaju. „Jer, nije o tome riječ hoće li biti pristupnih pregovora ili ne, već samo kada će oni početi", rekao je Šefčovič.

I Michael Roth zahtijevao je od vlade u Skopju da se ne obeshrabri.

„U pitanju je samo jedna jedina zemlja koja je protiv." Sljedeće godine tijekom portugalskog predsjedanja postići će se zaokret, očekuje Roth.

No, je li zaista u pitanju samo jedna zemlja koja se protivi? Europski diplomati govore o tome da je Nizozemska i dalje sumnjičava kada je riječ o pristupnim pregovorima s Albanijom. „U ovom trenutku to ne govori otvoreno već se skriva iza Bugarske", kaže jedan diplomat. Nizozemska je ovog ljeta zahtijevala da Albanija provede reformu zakonodavstva radi uspostave pravne države, iako je Europska komisija i Albaniju i Sjevernu Makedoniju označila „zrelima za pristupne pregovore“. Malo toga se napravilo i kod zemalja s kojima se već vode pristupni pregovori. Srbija, na primjer, nije otvorila ni jedno novo od 35 pregovaračkih poglavlja.

„Napredak u pregovorima nije na nama, već najviše na zemljama kandidatkinjama", kazao je Roth. Srpski napredak u reformama zakonodavstva, slobode medija i rješavanja regionalnih konflikata nije bio zadovoljavajući.

Blokade i veta otežali su njemačko predsjedanje i kada je riječ o jednoj drugoj temi. Pregovori o višegodišnjem proračunu EU, fondovima za pomoć zbog pandemije koronavirusa i mehanizmu za provjeru funkcioniranja pravne države i dalje su zaustavljeni uoči odlučujućeg summita EU. Mađarska i Poljska blokirale su usvajanje proračuna jer smatraju da je pretjerivanje preispitivanje vladavine zakona u njihovim državama. A ranije postavljeni rok ovog utorka istekao je bez ikakvih posljedica.

Državni ministar Michael Roth, međutim, uvjerava kako se i dalje radilo „iza kulisa".

„Ne prestajemo pokušavati.“

Jedno je jasno, kaže političar SPD-a, ni proračun ni provjera vladavine zakona više se ne mogu mijenjati.

Europska komisija, između ostalog, provjerava plan B: ako bi proračun bio blokiran, 25 zemalja članica bez Mađarske i Poljske mogle bi usvojiti fond za pomoć zbog pandemije kako bi iduće godine investirale 750 milijardi eura u oporavak gospodarstva.