Premijer Ivica Račan spreman je podnijeti ostavku i u idućih mjesec dana Saboru predložiti novu vladu. Za takav radikalan potez Račan ima podršku predsjednika države Stjepana Mesića, s kojim je razgovarao jučer ujutro. Tek ako ne bi uspio sastaviti vladu za kakvu bi imao dovoljno podrške parlamenta, predsjednik države aktivirao bi ustavne ovlasti, odnosno raspustio Sabor da bi izbori bili održani najkasnije za dva mjeseca.
Iz brojnih konzultacija što su obavljene tijekom jučerašnjeg dana, opcija s ostavkom premijera činila se najizglednijom. Čak i ako danas u Saboru Zakon o ratifikaciji ugovora o nuklearki Krško dobije potreban broj glasova, to neće bitno promijeniti dominantno raspoloženje u koaliciji, a ni Račanovu odluku.
- Koalicija više ne može dalje raditi u ovom sastavu i na ovakav način - jučer je premijer rekao novinarima, objavivši da on osobno više nije spreman tolerirati HSLS-ovo ponašanje, zbog kojeg je često i u javnosti bio kritiziran.
Račan pripremio nove projekte
Račan je konkretno HSLS-u predbacio da ne vjeruje u perspektive koalicije, da ne vjeruje u Vladu, te da Vladi skraćuje mandat predlažući izbore u siječnju iduće godine pod firmom da je to redovita izborna godina. Da kriza nije izazvana sada, izbila bi za mjesec i pol.
Načelna je mogućnost da ostale koalicijske stranke izbace HSLS iz koalicije, no premijer je jučer rekao: - Ne razmišljam o izbacivanju HSLS-a iz Vlade.
Drugim riječima, Račan će radije sam podnijeti ostavku, što znači da će pasti ukupna vlada, a onda, dobije li i formalno Mesićev pristanak da bude mandatar, u mjesec dana složiti novu vladu.
Prepuštajući HSS-u, odnosno predsjedniku te stranke Tomčiću, da sam objavi svoj stav, Račan je još samo rekao da je uvjeren kako će do kraja tjedna sve biti jasno. Ako bi dakle on dao ostavku 5. srpnja, to bi značilo da bi do 5. kolovoza imao rok za sastavljanje vlade. Ako u tome ne uspije, izbori bi morali biti najkasnije početkom listopada.
Račan bi pokušao s novom vladom ostvariti mandat do kraja, a prijevremene izbore smatra tek krajnjim rješenjem. Podsjeća da je Vlada pripremila program prioritetnih poteza do kraja mandata koji je stao "na dvije i pol kartice", a koji će još više sažeti. Vlada bi se, dakle, koncentrirala na samo nekoliko prioriteta. Ako takva vlada dobije šansu, vrlo brzo će izaći s novim važnim projektima i potezima. Premijer bi želio da s novom ekipom pokaže veću efikasnost.
Tko ostaje u vladi
Tko bi ušao u sastav nove vlade, da li svi dosadašnji SDP-ovi ministri, možda i neki ministri HSLS-a? Premijer se još ne upušta u detalje, no kaže samo da izraz "rekonstrukcija" vlade postaje preblag za promjene koje namjerava poduzeti. Njegov odgovor o HSLS-ovim ministrima neizravan je, jer on samo podsjeća da su u Vladi i sada neki nestranački ministri, a da bi kvalitetnih nestranačkih ljudi trebalo biti i više.
Najnovija koalicijska kriza, a dosad ih je bilo desetak, ovaj put, čini se, neće završiti kao prijašnje, kratkotrajnim kompromisom. Način na koji su krize dosad izglađivane doveo je do toga da je Vlada u reformskim zahvatima bila sve više blokirana. Sada je pak paralizirana potpuno, pa u četvrtak neće biti redovite sjednice. Po svemu sudeći, neće biti ni uobičajenog sastanka premijerova užeg kabineta koji se inače održava srijedom. Premijer Račan i njegov zamjenik Dražen Budiša nisu uopće razgovarali nakon prošlog petka, kad su HSLS-ovi zastupnici bojkotirali glasovanje o nuklearki.
Deana Knežević