Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić uz premijera Zorana Milanovića najzaposleniji je član kabineta. Iako je Vlada tehnička, Ostojić je, za razliku od većine svojih kolega, sve samo ne "tehnički" ministar. Stalno je na terenu otkako je buknula izbjeglička i migrantska kriza kojoj se ne nazire kraj.
– Bez suradnje Turske neće biti moguće zaustaviti priljev izbjeglica i migranata, kaže. S Ostojićem smo razgovarali dok je završavao svoj posjet Grčkoj i Makedoniji gdje je u srijedu i četvrtak o velikoj izbjegličkoj i migrantskoj krizi razgovarao s grčkim i makedonskim ministrima. Kaže kako je nova politika prema kojoj zemlje na izbjegličkoj ruti preko granice propuštaju samo izbjeglice, ljude koji u Europi traže spas od rata, ali ne i ekonomske migrante iz zemalja koje se smatraju sigurnima – dala rezultate. Dnevni priljev izbjeglica u Hrvatsku drastično je smanjen. Očekuje da će Slovenija sama ukloniti žicu kojom je počela ograđivati – Hrvatsku. Nakon prihvatnog centra u Slavonskom Brodu, Hrvatska ne planira graditi nove kampove. Priznaje da postoji opasnost od otvaranja nove rute kroz BiH, ali i kaže da će se naša policija znati nositi s time, ako do toga uopće i dođe. Od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović očekuje da mandat za sastavljanje vlade povjeri Zoranu Milanoviću jer je prikupio više potpisa zastupnika. Kaže kako je SDP spreman na reforme na kojima Most inzistira.
Zbog vašeg silnog angažmana u izbjegličkoj i migrantskoj krizi u anketama biste sada bili vjerojatno pri vrhu popularnosti "tehničkih" ministara. Dok su vaši kolege ministri u "drugoj brzini", imate li vi kao "tehnički" ministar uopće manje posla nego prije, jer izbjeglička kriza i dalje traje?
Izbjegličkom krizom rukovodim kao šef državnog stožera i dok ona traje, moja obveza nije tehnička, već vrlo odgovorna, a to je da njome rukovodim dok ne prestane ili netko drugi ne preuzme stožer. Lako ćemo za ankete, ovdje se radi o interesu Republike Hrvatske. Do sada smo uspjeli osigurati redovan život građana te da izbjegličku krizu ne osjete, osim što povremeno o tome vide nešto na televiziji.
Zbog terorističkih napada na Pariz, sigurnosne mjere podignute su na puno višu razinu u svim državama EU, pa i u Hrvatskoj. Možete li pretpostaviti dokad će biti tako i jesu li hrvatske policijske i sigurnosne snage ostvarile od pariškog napada do danas kakve konkretne rezultate u tom smislu?
Nakon terorističkog čina u Parizu i nakon usmjeravanja od strane Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi podignut je nivo sigurnosnih mjera. One su vidljive i nevidljive. Nitko ne može garantirati da nam se ne može dogoditi teroristički akt – to bi bilo apsolutno neodgovorno i neprimjereno. Ali, s vidljivim i nevidljivim radnjama za građane pokušavamo napraviti maksimum da zemlja bude sigurna. Pojačana je zaštita državne granice, tj. granična kontrola, razina osiguranja svih štićenih objekata, razina osiguranja svih javnih okupljanja i objekata namijenjenih okupljanju većeg broja ljudi (kulturnih i sportskih događaja). Također, prikupljamo i razmjenjujemo informacije koje se mogu dovesti u vezu s eventualnim terorističkim aktivnostima, pojačan je nadzor željezničkog, zračnog i teretnog prometa i dr.
Napadi u Parizu ponovno su aktualizirali sigurnosnu prijetnju Hrvatskoj zbog ekstremnih džihadista iz BiH. Kolika je stvarna opasnost od ekstremista iz susjedne države?
Mislim da Hrvatska kao zemlja koja je dio antiterorističke koalicije mora biti spremna u svakom pogledu preventivno raditi. Opreza nikad dovoljno, a s druge strane, ne možemo promatrati samo svoje dvorište. Moramo gledati šire i to radimo zajedno sa sigurnosnim službama drugih zemalja s kojima i razmjenjujemo informacije.
Na policijsku postaju u Zavidovićima u Srednjoj Bosni bačena je eksplozivna naprava, a policija u Bosni i Hercegovini sumnja da je riječ o novom terorističkom napadu. Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u BiH? Kako ocjenjujete suradnju između policijskih i sigurnosnih službi Hrvatske i BiH?
Svaki teroristički čin, bio on u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugdje, zapravo je napad i na naš život. S kolegama iz BiH imamo redovitu komunikaciju, a brzoj i kvalitetnoj komunikaciji pomaže i činjenica da MUP RH ima časnika za vezu u Bosni i Hercegovini.
Provodi li se zbog toga na graničnim prijelazima pojačana provjera putnika iz BiH?
Osim podizanja stupnja sigurnosnih mjera nakon terorističkih napada u Parizu, provodimo i odluku sa sastanka Vijeća ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu da policijski službenici obavljaju temeljitu graničnu kontrolu svih državljana, bili oni iz trećih zemalja ili iz EU, a budući da je Republika Hrvatska vanjska granica Europske unije, pojačana provjera uključuje i putnike koji dolaze na granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Kakvi su odnosi hrvatskog i slovenskog MUP-a danas, dakle nakon što se Slovenija počela ograđivati žicom? Hrvatska je zbog toga Ljubljani uputila prosvjednu notu, dio žice su postavili i preko dijela hrvatskog teritorija... Je li se išta nakon toga promijenilo?
Nastojimo to riješiti diplomatskim putem i očekujemo da Slovenija sama ukloni žicu. Naravno, sami ćemo znati štititi svoj teritorij. No, smatram potrebnim naglasiti da je postavljanje žice loše za provedbu Junckerova plana o zbrinjavanju izbjeglica, a Republika Hrvatska ga se potpuno pridržava. Pokušaj Slovenije da postupkom readmisije vrati Hrvatskoj 162 migranta smatram nekorektnim. Ne možete na sredini rute odlučiti raditi profilaciju migranata s obzirom na zemlju iz koje dolaze. To je nešto što trebaju usuglasiti sve zemlje na ruti i to se treba raditi na početku rute, nikako na sredini, kao što je to slučaj sa Slovenijom.
Hoće li Hrvatska graditi, osim Slavonskog Broda, još koji tranzitni centar za izbjeglice ako realna situacija na terenu to bude zahtijevala?
S obzirom na priljev migranata, smatram da su kapaciteti prihvatnog centra u Slavonskom Brodu dovoljni i ne vidim potrebu za gradnjom novog kampa za prihvat migranata.
Bojite li se da će na kraju Hrvatska i još neke države na zapadnobalkanskoj ruti biti pod velikim pritiskom iz EU da svaka od njih ipak postane mali europski hotspot?
Mislim da je Republika Hrvatska od početka migracijske krize pokazala da ne pristaje biti hotspot. Ispunjavamo svoje obveze po pitanju Junckerova plana, a to tražimo i od ostalih. Radi se isključivo o privremenom utočištu, kako su se i dogovorili čelnici 25. listopada u Bruxellesu.
Za mene je logično da mandat dobije Zoran Milanović koji ima najviše prikupljenih potpisa
Nakon što su države na zapadnobalkanskoj ruti počele zatvarati granice za ekonomske migrante i propuštati samo izbjeglice, je li se od tada smanjio broj ulaska ljudi u Hrvatsku? Koliko trenutačno u prosjeku dnevno izbjeglica uđe u Hrvatsku? Primamo li uopće ekonomske migrante pod bilo kojim uvjetima?
Gledajući dnevni prosjek ulaska migranata, on se smanjio sa 6-7 tisuća dnevno na 3-4 tisuće migranata dnevno. Profilacija se radi u Makedoniji i Srbiji tako da Hrvatska nema migranata koji dolaze iz sigurnih zemalja. Namjerno koristim termin "sigurne zemlje", a ne ekonomski migranti jer ti ljudi ne bi mogli na daljnjem putovanju ostvariti međunarodnu zaštitu, odnosno ne ispunjavaju uvjete za međunarodnom zaštitom. Za profilaciju koja se prije događala nije odgovorna Republika Hrvatska. Po tom pitanju potreban je dogovor na razini EU.
Je li točno da je prošli tjedan hrvatska policija ozbiljno razmatrala mogućnost zatvaranja granice sa Srbijom – i za ekonomske migrante i za izbjeglice?
Nismo imali potrebu razmišljati u tom smjeru. Po pitanju tranzita migranata stvari funkcioniraju i sa Srbijom i sa Slovenijom.
Koliko je realna opasnost da se otvori migrantska i izbjeglička ruta kroz BiH? Kako će se Hrvatska u tom slučaju zaštititi od nekontroliranog ulaska ljudi?
Opasnost, naravno, postoji, ali treba naglasiti da smo i sada uspješno nadzirali pokušaje nekontroliranog ulaska u RH.
Marokanci, Iranci i Pakistanci na grčko-makedonskoj granici u ponedjeljak su blokirali željeznički promet i tražili da ih se pusti preko granice unatoč novoj politici da se ekonomski migranti ne puštaju. Neki su si u znak prosvjeda zašili usta. Hoće li države uspjeti zadržavati ekonomske migrante i kako reagirati kad zaustave željeznički promet, štrajkaju glađu ili si iz prosvjeda zašiju usta?
To treba riješiti na razini EU jer nema usuglašene politike tko ima pravo na međunarodnu zaštitu.
U srijedu i četvrtak bili ste u Grčkoj i Makedoniji gdje ste se susreli s grčkim ministrom za migracije i makedonskim ministrom unutarnjih poslova. Jeste li se išta konkretno dogovorili? Kakva je uopće situacija na grčko-makedonskoj granici?
Tema nisu bili samo incidenti na grčko-makedonskoj granici, što, već sam naglasio, treba rješavati na razini EU. S grčkim kolegom razgovarao sam nakon što sam posjetio hrvatske policijske službenike na terenu i grčku obalnu stražu. Rješenje je Turska, ispunjavanje dogovorenih obveza iz Bruxellesa, bez solo poteza pojedinih država. Unapređenje sustava, ne samo registracije, već i sigurnosne kontrole koja treba početi u Grčkoj, s čime se složio i moj grčki kolega. Također je prihvatio moju inicijativu da se održi sastanak ministara unutarnjih poslova od Grčke do Njemačke zbog dogovora implementacije obveza iz Bruxellesa. U istom smislu bio je i konstruktivan razgovor s mojim makedonskim kolegom.
Kakva je situacija na grčko-turskoj granici danas? Naime, i premijer Zoran Milanović i vi ste puno puta rekli da se migrantska i izbjeglička kriza može riješiti samo ako se riješi ondje, na izvoru.
Grčka se poziva na međunarodne konvencije da ne može primjenjivati silu prema migrantima ni potapati brodove, a istodobno je zamjetna neaktivnost turske obalne straže koja ne sprečava krijumčare. Na taj način se ne može zaustaviti migrantski val.
Je li uopće realno (i koliko) da se zaustavi priljev i izbjeglica i ekonomskih migranata na grčko-turskoj granici?
Bez suradnje Turske to neće biti moguće.
U nedjelju se održava summit EU – Turska. Što očekujete da će konkretno dogovoriti šefovi država članica Unije s predsjednikom Turske?
Upravo ono o čemu stalno govorim, kvalitetnu suradnju s turskim vlastima koje mogu spriječiti migrantski val, zauzvrat dobiti financijsku potporu EU i zadržati ljude u izbjegličkim centrima u Turskoj.
Počele su konzultacije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović sa šefovima stranaka. Što mislite tko će prvi dobiti šansu da sastavi vladu – Zoran Milanović ili Tomislav Karamarko?
Za mene je logično da mandat dobije Zoran Milanović koji ima najviše prikupljenih potpisa.
Što predviđate kome će se Most nakon pregovora sa SDP-ovom i HDZ-ovom koalicijom na kraju prikloniti?
Pričekajmo nastavak razgovora. Ali nema dvojbe koja je koalicija spremna za stvarno ostvarivanje reformi na kojima Most inzistira. To sigurno ne može biti HDZ, bez obzira na to što bi sad pristao na bilo što samo da umanji svoj poraz na izborima.
Siguran sam da vjerujete da će vladu ipak sastavljati SDP s partnerima. Mislite li da će SDP na kraju dogovoriti suradnju s cijelim Mostom ili dijelom zastupnika Mosta?
SDP pregovara s Mostom. To nije pitanje vjerovanja nego dogovora.
Koliko je realna opcija ponavljanja izbora? Koga bi u tom slučaju birači najviše kaznili, a koga najviše nagradili?
SDP je, prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, ponovno postao vodeća stranka prema mišljenju građana. Ne želim prejudicirati pitanje ponavljanja izbora.
Bi li novi izbori bili zapravo najpošteniji izlaz iz ove pat-situacije?
Pričekajmo završetak konzultacija.
Ako Zoran Milanović i SDP uspiju sastaviti novu vladu, očekujete li da ćete još jedan mandat biti ministar unutarnjih poslova? Želite li to uopće ili imate neku drugu ambiciju?
Nema potrebe sad o tome špekulirati.
>> Ostojić: Hrvatska odbija od Slovenije natrag primiti skupinu ekonomskih migranta
>> Ostojić: Istraga je odavno završena, udruge na sramotan način iskorištavaju tragediju pojedinca
Pa zašto onda švercaš teroriste?