Jedan od osnovnih oblika rada Zagrebačkog računalnog saveza su programerske radionice, napredne i početničke.
Održavaju se tijekom četrdesetak tjedana godišnje za različite uzraste, odvojeno za mlađe i starije osnovce te za učenike srednjih škola, s tim da i učenici razredne nastave imaje svoje zasebne radionice "Programerska vijuga".
Prvih godina je u radionicama za učenike osnovnih škola težište bilo na programskim jezicima PC Logo i BASIC odnosno Pascal. Od 2005. umjesto PC Logo uči se FMS Logo, a BASIC i Pascal su postupno zamijenjeni s programskim jezikom C++, koji je dominantan i kod srednjoškolaca. Posljednjih godina, osnovcima se dodaje i vrlo zanimljiv programski jezik Python.
Učenici prepoznaju voditelje s programerskom i matematičkom "žicom"
Daroviti brzo prepoznaju istinske znalce koji vladaju programerskim znanjem i matematikom. Stoga su u radionicama (i kampovima) kao predavači posebno prihvaćeni izvanserijski bivši natjecatelji, te se zbog toga i u radionice za naukovanje za voditelje mladih sustavno uključuju i mladi natjecatelji čiji radni i emocionalni profili upućuju na predavački talent.
U proteklih sedamnaest godina predavači su bili sjajni mladi ljudi koje je nemoguće zaboraviti. Prve generacije predavača predvodili su Frane Šarić, Goran Tubin, Tibor Kulscar, Konrad Burnik, Saša Stublić, Luka Kalinovčić, Lovro Pužar, Luka Lujo Donđivić, Davor Prugovečki, Tomislav Grbin, Ivan Sikirić, i mnogi drugi, da bi iza njih postupno dolazili njihovi učenici Goran Žužić, Filip Pavetić, Fili Barl, Bruno Rahle, Adrian Satja Kurdija, Krešimir Mišura, Kristijan Burnik, Ivica Kičić, Karlo Dumbović, i mnogi drugi. Posljednjih godina s radom su nastavili Mihael Liskij, Matija Milišić, Antun Razum, Ivan Šego, Kristijan Vukelić, Marija Gegić, Filip Mravunac.
Teško ih je baš sve istaknuti, a neke nove generacije sjajnih učenika već su u procesu naukovanja za voditelje mladih.
Programski voditelji koji su već kao učenici stasavali u radionicama ZRS-a, kasnije su se uključivali i u nacionalne kampove i svoje znanje prenosili na nove hrvatske naraštaje.
Osim najboljih natjecatelja, poseban doprinos radu s darovitima u sklopu aktivnosti saveza dala je profesorica Mihaela Piskač Opančar, samostalno, ali i u paru s Željkom Orčić. Učeći od najboljih natjecatelja, ona se i sama razvila ne samo u vrhunsku natjecateljicu, s četiri pobijede na PROFA KUP-u, nego i u omiljenu predavačicu i besprijekornu autoricu zadataka te po rezultatima najbolju osnovnoškolsku mentoricu u povijesti Hrvatske.
U radionice su se uključivali i učenici iz drugih gradova
Potičući programiranje održali su 5274 radionica za učenike osnovnih škola i 1578 radionica za srednjoškolce te još posebnih 1383 radionica "Programerska vijuga" za učenike razredne nastave, a u radionice su se, osim zagrebačkih učenika, uključivali i učenici iz Križa, Zaprešića, V. Gorice, Pušće, Slavonskog Broda, Vrbovca, Karlovca, Zadra i drugih gradova.
Odlični mladi programeri najčešće upisuju Petnaestu ili Petu gimnaziju, te Lucijanku ili Ruđer odnosno Teslu, a po završetku srednje škole njihov pretežiti odabir je FER, a rjeđe PMF ili FSB.
Istinsko okupljalište za mlade dovitljivce
Sedamnaest godina prošlo je za tren, a kruna njihova rada i doprinosa poticanju darovitosti je projekt uređenja i opremanja učeničkog centra izvrsnosti, objavljen 10. studenog 2014.
Grad Zagreb je prepoznao vrijednost inkubatora znanja i njihova rada, trajno i redovito podupirajući njihovu djelatnost. Osim toga, prepoznao je i njihov izvanserijski doprinos i rezultate na poticanju učeničke darovitosti te im dodijelio Nagradu Grada Zagreba i Medalju Grada Zagreba. Naposlijetku, mudrom odlukom o dodjeli neuređenog reprezentativnog prostora od 320 m2 u Vlaškoj 81/F postavio temelje kako bi se realizacija njihovog projekta ZA HRVATSKU DAROVITOST nastavila u trajno situiranim i odličnim uvjetima za rad s darovitima, te će zasigurno prednjačiti u potpori za njegovo uređenje.
Centar će imati veliki učioničko-natjecateljski dio sa zajedničkim predvorjem za roditelje, posjetitelje i polaznike te maleni uredsko administrativni dio.
U prostoru će se istovremeno moći održavati tri do pet različitih radionica ili vježbe programiranja za različite uzraste te programerska natjecanja za do 70 sudionika.
Osim rada s darovitim učenicima od razredne nastave do srednjoškolaca, i njihova usavršavanja u programiranju i neraskidivo povezanoj matematici i projektno srodnim područjima te održavanja svečanosti za darovite, djelovanje saveza će se otvoriti i za osobe smanjene pokretljivosti te snažnije proširiti na umirovljenike, studente i građane.
Donirati se može i bez narudžbe ZRSObit novčića
Za unutrašnje uređenje i opremanje potrebna su sredstva u iznosu od oko 1.100.000,00 Kn + PDV, a za ugradnju novog dizala oko 200.000,00 Kn. Prva faza radova započinje u lipnju.
Bivši natjecatelji i roditelji već su se uključili i donirali po 1, 2, 5 ili 10 ZRSObita (10Zb=250EUR).
Donirati se može i bez bez narudžbe ZRSObit novčića te uplatiti iznose vrijednosti od 1, 2, 5 ili 10 EUR-a.
Uključite se u ZRSObit donatorski lanac.
S projektom se postupno upoznaju društveno gospodarski i obrazovni subjekti, a doprinos Grada Zagreba je nezaobilazan, kao i u mnogim drugim situacijama.
Budimo zajedno uz hrvatsku darovitost.